Nekako još u osnovnoj naučimo kako je normalna temperatura ljudskog tijela 37°C i na tome ostane. Međutim, ljekari već dugo vremena znaju kako to nije tačno, te da je tačnija temperatura 36.8°C, a javio se i jedan novi nalaz – da se mi izgleda hladimo.

Već temperatura od 36.7°C kod nekih ljudi ju vrućica… a ova “školska” temperatura za njih je patološka. Postoje velike individualne razlike u “normalnoj” tjelesnoj temperaturi i to je nešto što treba uzimati u obzir kod pacijenata. Zbog nerazumijevanja ovog fenomena, prečesto se dešavalo da pacijent gori, a da medicinsko osoblje ne shvata kako se radi o povišenoj temperaturi jer je njima “udžbenička”.

Njemački ljekar Carl Reinhold August Wunderlich prvi je 1851. pokazao kako temperatura ljudskog tijela iznosi 37°C, ali i da postoje varijacije. On je zabilježio temperature od oko 2500 pacijenata u Leipzigu. Uzeo je temperaturu svima koje je mogao pronaći, bili oni zdravi ili bolesni, i napisao je veliku knjigu o promjenama temperature organizma u ovisnosti o patološkim stanjima. Živini termometri onog doba su bili nešto manje precizni od termometara sada, pa je on zabilježio visinu onoga što će se smatrati normalnom temperaturom u vrijednosti od 37°C.

Međutim, naučnici sa Stanforda su objavili rad u eLife koji pokazuje da ljudi danas imaju niže tjelesne temperature od ljudi prije 150 i više godina.

Tim Julie Parsonnet sa Stanford je kombinovao tri seta podataka. Prvi je obuhvatio 23.710 veterana vojske Unije iz Američkog građanskog rata, čije su temperature izmjerene između 1860. i 1940.  Ostali setovi podataka su iz razdoblja od 1971. do 1975. i 2007. do 2017. Ukupno je tim analizirao 677.423 mjerenja temperature.

U prosjeku se tjelesna temperatura Amerikanaca smanjivala za 0,03°C po dekadi. Muškarci rođeni u ranom 19. vijeku imali su tjelesne temperature za 0,59°C više od današnjih muškaraca. Podaci za žene ne sežu tako daleko, jer nije bilo podataka iz perioda Građanskog rata, ali njihova tjelesna temperatura pala je 0,32°C od 1890-ih. To znači da je prosječna tjelesna temperatura danas oko 36,6 ° C, a ne 37 ° C kako se obično misli.

Također, naša tjelesna temperatura čak ni kada smo zdravi nije stalna i može varirati od vremena, starosti organizma, te, kod žena, od faze menstrualnog ciklusa.

Međutim, šta je uzrok ovoj promjeni u odnosu na sredinu 19. vijeka?

Neki bi sugerisali neispravnost i nepreciznost uređaja za mjerenje, međutim, dr. Parsonnet ima još jednu zanimljivu teoriju, osim one da se temperatura stvarno snižava. Naime, danas, zahvaljujući vakcinama i postojanju antibiotika, ljudi imaju manje hroničnih, skrivenih infekcija, koje dižu tjelesnu temperaturu.

Ljudi koji su živjeli u 19. vijeku su često imali infekcije – bila to malarija, tuberkuloza, upaljen zub, dizenterija, pa i infekcije izazvane Helicobacter pylori. Rijetko ko je zapravo bio zdrav, a upalni procesi su mučili ljude – čak i kada to ne bi bilo vidljivo, skrivene upale su nadraživale sistem i povišavale temperaturu.

Postoji i hipoteza da mi sada živimo u svijetu u kojem se temperatura okoline bolje kontroliše (pod tim mislimo na temperature domova) – lakše nam je zagrijati prostorije ili ih ohladiti te organizam ne mora više raditi tako naporno da održava temperaturu. Ipak, naučnici su naklonjeniji prvoj tezi – da je smanjenje subliminalnih “nevidljivih” upala dovelo i do smanjenja temperature tijela.