H5N1, virus gripe (ptičja gripa) koji je ubio stotine miliona divljih i domaćih ptica, po prvi se put širi među kravama u SAD-u. Najmanje jedna osoba u Teksasu je zaražena ovim tipom virusa, najvjerovatnije preko kontakta s kravama. Istraživači pomno prate situaciju. Opšta prijetnja ljudima i dalje je niska, no izbijanje kod goveda moglo bi omogućiti širenje virusa na ljude.
Prelijevanja patogena – pogotovo virusa – nije neuobičajena pojava u prirodi i događa se češće nego što možemo zamisliti. Obično ne obraćamo pažnju na to, često se ni ne zna za takve događaje. Šta je to? To je zapravo fenomen kada patogen evoluira tako da može zaraziti ćelije neke druge vrste, osim one koju obično inficira. Upravo to je opasnost kod ptičije gripe, koja se može prenijeti na ljude, sa sada vidimo i sa ptica na krave. Moguće je da se sa krava također prenese na ljude, ako mutira.
S pandemijom COVID-19, postali smo svjesniji ovakvih situacija, no ne nužno i oprezniji. Prema mom skromnom mišljenju, upravo su neki virusi gripe koji se javljaju kod životinja, a ne neki egzotični virusi oni s najvećim potencijalom prelijevanja na ljude. Zato se svi incidenti s ptičjom gripom pomno prate.
Godine 1996. soj gripe nazvan H5N1 prvi je put otkriven kod ptica u Kini. Od 2021. se širi među pticama, ubijajući stotine miliona domaćih i divljih ptica diljem svijeta, te je bilo nekoliko slučajeva čak i u Evropi uništavanja čitavih živinarskih farmi zbog izbijanaja virusa. Također je povremeno zarazio sisare, uključujući kune, tuljane i medvjede, koji su postali “slučajni domaćini” nečega što je uglavnom ptičji virus.
No, što više sisara virus zarazi, to ima više mogućnosti da evoluira u soj koji bi mogao inficirati ljude i prenositi se s čovjeka na čovjeka.
Postoje nagađanja da su krave inficirane preko trave ili vode koja je kontaminirana virusom iz zaraženih ptica.
Dr. Thomas Inglesby, direktor Centra za zdravstvenu sigurnost Johns Hopkins, rekao je za Reuters da slučaj u Teksasu “ne mijenja ukupni rizik od velike pandemije”, ali je naglasio da svaki novi slučaj treba istražiti kako bi se osiguralo da se ne širi s osobe na osobu.
Službenik američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) za Reuters je rekao da je za većinu ljudi koji nisu bili izloženi zaraženim životinjama rizik vrlo nizak. CDC je analizirao genetičke sekvence i utvrdio da im nedostaju promjene koje bi virus učinile bolje prilagođenim za prenos među sisarima.
Ne smatra se ni da je mlijeko faktor rizika jer se ono pasterizira, a u tom procesu se virusi ubijaju. Ali konzumiranje sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda od nepasterozvanog mlijeka predstavlja rizik. Inače, moda organske proizvodnje i tradicionalnih proizvoda na visoko mjesto stavlja sireve od nepasterizovanog mlijeka, te je svakako preporuka da se bude oprezan sa ovakvim stvarima i uvijek ispita način prerade hrane.
Slučajevi zaraze među kravama zabilježeni su kod krava koje se uzgajaju za proizvodnju mlijeka, ali još nema izvještaja da postoji zaraza kod goveda koje se uzgaja za meso. Za sada, nema opasnosti od virusa iz mesa.
