Novo istraživanje provedeno u Njemačkoj na Potsdam Institute for Climate Impact Research donosi uvid u zabrinjavajuće implikacije klimatskih promjena na globalno tržište hrane.
Alarmantni podaci o nesigurnosti hrane
Prema tom istraživanju objavljenom 21. marta 2024. godine u časopisu Communications Earth & Environment (1), porast temperatura izazvan klimatskim promjenama može rezultovati godišnjim povećanjem cijena hrane od 3.2%. Ovi alarmantni podaci ukazuju na mogućnost suočavanja s izazovima pristupa zdravoj i raznovrsnoj prehrani za sve više ljudi širom svijeta te da nesigurnost hrane postaje sve izglednija.
Da bi saznali kako ovo utječe na cijene hrane, Maximilian Kotz, voditelj studije i njegove kolege upoređivali su podatke o mjesečnim cijenama raznih proizvoda i usluga u 121 zemlji od 1996. do 2021. godine, zajedno s vremenskim uvjetima kojima su te zemlje bile izložene.
Istraživači su tražili povezanosti između cijena hrane i faktora poput prosječne mjesečne temperature, varijabilnosti temperature te mjera suše i ekstremnih oborina. Otkrili su snažnu povezanost između prosječne temperature i cijena hrane mjesec ili dva kasnije.
Analiza istraživanja pokazuje da će do 2035. godine globalno zagrijavanje vjerovatno dovesti do inflacije cijena hrane u rasponu od 0.9 do 3.2% godišnje. Ovo će posebno teško pogoditi porodice diljem svijeta, jer će morati izdvojiti veći dio svojih financijskih sredstava za osnovne prehrambene potrepštine. Nadalje, isti porast temperatura vjerojatno će rezultirati i porastom ukupne inflacije, dodatno opterećujući domaćinstva.
Globalni jug u opasnosti, ali ni na Globalnom sjeveru neće cvjetati ruže
Najteže će biti u zemljama u razvoju, s afričkim zemljama kao najpogođenijim, uprkos tome što nisu značajno pridonijele klimatskim promjenama. Autori istraživanja ističu da klimatski uvjetovana inflacija hrane ima složene uzroke, ali se može svesti na dva glavna problema.
Prvo, iste klimatske promjene koje izazivaju inflaciju već otežavaju pristup hrani. Na primjer, promjene u temperaturama mogu poremetiti sezonske cikluse poljoprivredne proizvodnje, smanjujući prinos usjeva. Drugo, povećana toplina također može rezultirati češćim izbijanjem štetočina i bolesti, što dodatno otežava uzgoj usjeva i stoke. Ovi izazovi mogu dodatno otežati pristup ruralnim zajednicama zbog oštećenja infrastrukture, kao što su prometnice. Oko 71 miliona ljudi bi moglo biti dodatno satjerano preko linije siromaštva.
Sve navedeno zajedno dovodi do rasta cijena hrane i smanjenja kupovne moći već finansijski ranjivih porodica. Drugi ključni problem je sam porast inflacije. S povećanjem cijena hrane, domaćinstva širom svijeta, a naročito u na Globalnom jugu, u ekvatorijalnom pojasu, će biti prisiljena trošiti veći dio svojih prihoda na osnovne prehrambene potrepštine, ostavljajući manje sredstava za ostale potrebe.
Ovaj trend može imati ozbiljne posljedice na zdravlje ljudi, posebno u zemljama gdje je hrana već luksuz. Kompromitiranje kvalitete hrane ili čak preskakanje obroka može dovesti do lošeg zdravlja i povećane ranjivosti na bolesti. Istovremeno, ove promjene mogu dugoročno ugroziti globalnu sigurnost hrane, jer su oslabljena i ruralna i urbana domaćinstva.
Studija je detaljno analizirala izuzetno vruće evropsko ljeto 2022. godine, kada su vrućina i suša imale širok utjecaj na poljoprivredu i ekonomiju.
„Izračunavamo da je ekstremna vrućina ljeta 2022. godine povećala inflaciju hrane u Evropi za otprilike 0.6%. Buduće projecirano zagrijavanje za 2035. godinu pojačaće utjecaje takvih ekstrema za do 50%”, kazao je Maximilian Kotz.
Potrebne sveobuhvatne politike smanjenja emisija stakleničkih plinova
Ovo istraživanje naglašava hitnost djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica. Potrebne su sveobuhvatne politike koje će smanjiti emisije stakleničkih plinova i prilagoditi se već postojećim promjenama. Također je važno ulagati u ruralnu infrastrukturu i poljoprivredne tehnologije koje će pomoći u održavanju stabilne i održive proizvodnje hrane.
Ovaj problem zahtijeva globalni odgovor i saradnju svih zemalja kako bi se osiguralo da buduće generacije ne budu suočene s neizvjesnom budućnošću zbog nedostatka hrane i visokih cijena osnovnih prehrambenih proizvoda.
Referenca:
- Kotz, M., Kuik, F., Lis, E. et al. Global warming and heat extremes to enhance inflationary pressures. Commun Earth Environ 5, 116 (2024). https://doi.org/10.1038/s43247-023-01173-x
