Danas je izgleda nova moda u industriji suplemenata – kolagen. Prvo je bio filer, zatim su ga počeli dodavati kremama za lice (gdje nije bio pretjerano efikasan), a sad imate tekuće dodatke s kolagenom, kolagen u prahu, vodu s kolagenom, tablete kolagena… Dakle, imaju li ovi suplementi kolagena ikakvo dejstvo?
Kolagen u kremama za lice se pokazao kao nedovoljno efikasan, jer prosto se teže ugrađuje tamo gdje bi trebao biti u koži i tako popravljati bore. Onda se industrija suplemenata dosjetila i krenula s promocijom upotrebe kolagena “iznutra”.
Kolagen je protein i to jedan od najčešćih proteina u našem i organizmu životinja (ima ga oko 25-35%) zapravo je “ljepak” tijela – on čini vezivno tkivo, gradi tetive, čini unutrašnje dijelove kože koji koži daju strukturu. Također, jako je bitan za zarastanje rana.
Formira 3D strukturu u obliku trostrukog heliksa. Najveći udio aminokiselina u ovom proteinu imaju aminokiselina glicin i prolin.
Inače, želatin je prozirna tvar koja zapravo predstavlja hidrolizirani ili djelimično hidrolizirani kolagen, pročićen. Da, želatina, ona tvar u obliku praha ili tankih prozirnih listića koja se koristi za želiranje džemova, krema i koja se nalazi u jelima poput aspika.
Neke kolagenske strukture u organizmu su čvršće od čelika. No, starenjem, količina kolagena se smanjuje, a dodatno – UV zrake djeluju na kolagen tako da se on smanjuje, kao i pušenje.
Dakle, da li vrijedi uzimati preparate kolagena kao dodatak u ishrani?
Jedno istraživanje pod naslovom “Oral supplementation of specific collagen peptides has beneficial effects on human skin physiology: a double-blind, placebo-controlled study” iz 2014. godine na 69 žena u dobi od 35 do 55 godina pokazalo je da su one koje su uzimale 2,5 ili 5 grama kolagena dnevno tokom 8 sedmica pokazale veliko poboljšanje u elastičnosti kože, u usporedbi s onima koje ga nisu uzimale.
Druga studija je pokazala da su žene koje su uzimale 1 gram dnevno dodatka kolagena dobivenog od piletine 12 sedmica imale 76% manje suhu kožu, 12% manje vidljivih bora, bolji protok krvi u koži i 6% veći sadržaj kolagena.
Studija iz 2015. pod naslovom “Effects of a nutritional supplement containing collagen peptides on skin elasticity, hydration and wrinkles” pokazala je da je kod žena koje su 12 sedmica pile suplemente s kolagenom poboljšana strukura kože, hidratacija kože i smanjene su bore.
Pregled osam studija iz 2019., u koje je bilo uključeno 805 osoba, zaključio je da su „preliminarni rezultati obećavajući za kratkotrajnu i dugotrajnu upotrbu oralnih dodataka kolagena za zacjeljivanje rana i starenje kože”.
Međutim, sve ovo su još uvijek studije na malom broju osoba. Bilo bi logično reći da je sigurno uzimati kolagen, koji se u ovim suplementima obično nalazi u hidorliziranom obliku (dakle, “iscjepkan” na manje lance ili skroz hidroliziran do nivoa aminokiselina). Jer kolagen je prirodan sastojak i ne bi trebalo ništa loše da se dogodi ako ga unosimo u suvišku.
Logika je sljedeća: ako ne unosimo dovoljno kolagena ishranom, a on se troši, tijelo će aminokiseline koje unesemo ishranom slagati u neke druge proteine. Ali ako unosimo dosta kolagena, odnosno gradivnih komponenti koje ga čine, onda organizam nije u oskudici i slaće ove aminokiseline – gradivne elemente u kožu, vezivna tkiva drugdje, u tetive, kosti i to će se očitovati na naše zdravlje.
Studija iz 1999. na miševima je pokazala kako se hidrolizirani kolagen u obliku želatine, odnosno aminokiseline obilježene izotopom C-14 zaista akumuliraju u koži i hrskavici. Dakle, imamo dokaz da taj suvišak gradivnih cigli kolagena zaista ide tamo gdje nam treba.
Povećan unos kolagena, kako druge studije pokazuju, rezultura većom gustoćom kolagenskih vlakana i fibroblasta, ali i hondroblasta i to stimulira i proizvodnju endogenog kolagena, onog kojeg stvara naš organizam.
Iz svega ovoga zaključujemo da bi nam unos kolagena bio koristan, posebno za kožu i zglobove. Međutim, ovdje treba razmišljati o sigurnosti kolagena, zbog postojanja bolesti ludih krava. No, to sada ne predstavlja veliki problem i nije nesigurnije nego konzumacija mesa, samo bi trebalo tražiti kvalitetne proizvode.
Ono što je ovdje najbitnije jeste da treba razmisliti kolika je realna cijena ovakvih proizvoda. Kolagen je zapravo jako jeftin i proizvodi se od ostataka životinjskog porijekla – preradom koža, vezivnih tkiva. Pronađite u supermarketu gumi-bombone poput Haribo ili Kiki (gumene a ne voćne karamele) ili želatinu u listićima ili prahu kakve su one od Dr Oetker.
Vaš proizvod, suplement kolagena, ne bi trebao po gramu sadržanog kolagena biti nešto mnogo skuplji od ovih spomenutih proizvoda (biće skuplji, ali ne bi smio biti drastično skuplji). Dakle, zapitajte se da li je suplement kolagena preskup. Ako jeste – iskreno bolje ćete sebi napraviti da jedete pola kesice gumenih bombona ili supenu kašiku želatine za kolače umjesto fancy preskupih proizvoda. Ili jednostavno pojedete kožu od ribe, pileta i počistite tanjir.
