UPDATE: Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 5. juna ažurirala svoje smjernice za nošenje maski. Kako su naučni dokazi pokazali da nošenje maski smanjuje širenje COVID-19, nove preporuke su da građani nose maske na javnim mjestima, pogotovo onda kada nije moguće održavati fizičku distancu. Maske bi trebale biti troslojne, od 3 sloja različitog materijala, kako bi bile efikasne, što znači da platnene maske baš i nisu funkcionalne. Preporuka WHO je i da medicinski radnici nose maske bez obzira na to da li se ili ne brinu o COVID-19 pacijentima.
Jedan izvještaj CDC-a je pokazao kako nije došlo do prenosa virusa SARS-CoV-2 kod dvoje frizera u salonu gdje je bilo obavezno nošenje maski.
Kakva je zaista važnost nošenja maski u toku pandemije COVID-19? U početku vladalo je mišljenje, pa čak i stav Svjetske zdravstvene organizacije da se nošenjem običnih maski ne sprječava širenje infekcije. Međutim, kako su dani odmicali, mišljenje struke je pretegnulo u korist maski. Takve poruke su u početku bile jako zbunjujuće, čak su i ljutile građane, ali danas smatramo kako je nošenje maski dio prevencije širenje ove infekcije.
Šta su to kapljične infekcije i šta je aerosol?
Respiratorne infekcije, poput COVID-19, ali i gripe te prehlada, šire se kapljičnim putem, pomoću kapljica pljuvačke koje sadrže virus, a koje imaju veličinu od oko 5 do 10 mikrometara. Još uvijek naučnici proučavaju značaj prenosa putem aerosola (čestice raspršene u zraku manje od 5 mikrometara.) Ove kapljice i čestice producira i izbacuje zaražena osoba u toku disanja, govora, kašljanja i kihanja. Aerosol se može akumilirati, naročito u zatvorenim prostorima, a čestice nakon nekog vremena mogu padati na različite površine i tu se zadržavati nekoliko sati ili nekoliko dana. Ipak, neke vrste maski nam pružaju prilično dobru zaštitu od ovih u zraku raspršenih čestica. Druge maske ne pružaju takvu zaštitu.
Bitno je znati koji tip maski djeluje kako. Istina je da nas nošenje običnih maski neće zaštiti od infekcije, ali može druge zaštiti od nas, ako, možda i ne znajući, imamo virus, a nemamo simptome. Barijera maske i pore su dovoljne da zadrže kapljice pljuvačke koje osoba producira prilikom govora, kašljanja i kihanja, ali nisu dovoljno male da zaustave aerosolizirane infektivne čestice.
Pod terminom „aerosol“ podrazumijevamo sve čestice, bilo one čestice prašine, drugih onečišćenja, infektivne čestice koje se nalaze raspršene u zraku. Recimo, primjer aerosola je dezodorans u spreju. Tehnički, u hemiji i fizici, aerosol je bilo koja smjesa čvrste tvari u obliku jako sitnih čestica u nekom plinu ili smjesi plinova, kakav je zrak.
Koja maska?
Na stranici Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, ali i mnogim drugim zvaničnim stranicima i izvorima, nalaze se preporuke za nošenje maski i podjela maski prema tipu zaštite koju pružaju. U medicinske proizvode za zaštitu prema ovoj klasifikaciji spadaju isključivo medicinske, „hirurške“ maske i filtrirajuće maske, kakve koristimo u razdobljima smoga. Samo ove maske su testirane i posjeduju certifikate prema odgovarajućim standardima. Hirurške maske pružaju zaštitu drugih od respiratornih kapljica osobe koja nosi masku, dok filtrirajuće maske oznaka FFP2/FFP3 te N95/ N99 i N100 pružaju zaštitu i osobi koja ih nosi.
Prema studiji koju je podržala WHO, maske mogu reducirati širenje COVID-19 za oko 85%.
Bitno je napomenuti da su jednokratne hirurške maske zaista jednokratne i ne možemo ih nositi više dana.
Međutim, u prvim danima pandemije u svijetu i kod nas, bila je rijetkost da se mogu nabaviti hirurške, a naročito filtrirajuće maske. Eventualno su ih imali oni koji su se snabdjeli zbog smoga. Jedini izbor su bile platnene maske. Studija iz 2015. objavljena u BMJ Open koja je poredila efikasnost platnenih maski u odnosu na hirurške sugerira kako se platnene maske ne bi trebale koristiti jer ne štite dobro. Za šta su onda ipak dobre platnene maske? Iako nemaju nikakvu licencu i ne pružaju značajan stepen zaštite, platnene maske sprječavaju da se osoba koja ih nosi dodiruje po licu te usporavaju kretanje respiratornih kapljica i pojačavaju svijest o potrebi za držanjem distance. Jednostavno, one imaju psihološko djelovanje – podsjećaju nas da situacija nije normalna i da se ne trebamo opustiti, da ne trebamo imati prisan kontakt s drugim osobama.
Trenutne procjene Svjetske zdravstvene organizacije i preporuke da trebamo držati razmak od oko 1.5-2m bazirane su na studijama iz 30-tih godina prošlog vijeka o tome kako se šire kapljice pljuvačke prilikom kašljanja i kihanja. Međutim, novija mjerenja razdaljine raspršivanja ovih kapljica u aerosol prije nego što, pod dejstvom gravitacije, padnu na tlo, pokazuju da aerosol može „putovati“ čak 6m.
Na osnovu onoga što znamo, načina prenošenja i kretanja infektivnih čestica u aerosolu, maska, pravilno nošena (preko usta i nosa) značajno reducira rizik širenja, pogotovo ako se radi o osobi koja je asimptomatski nositelj. Stoga se u narednom periodu, pri komunikaciji s drugima, naročito u zatvorenim prostorijama trebamo ponašati kao da smo i mi asimptomatski nostelji virusa i – nositi masku.
