Kakve veze ima film Kingdom of Heaven i jedna zarazna bolest – lepra, poznata i kao guba ili Hansenova bolest? Ili film Ben-Hur? Mnogi ljekari se nikad u toku karijere ne sretnu, na sreću, sa slučajem lepre. Ipak u nekim područjima, poput Indije, ovo nije nimalo rijetka bolest. Prije koju godinu je zapažen porast slučajeva i u Sjedinjenim Državama i to u saveznoj državi Florida. U decembru 2025. hrvatski mediji javljaju kako je identifikovan slučaj lepre kod jednog stranog radnika, a to se desilo i u Rumuniji, lepra je identifikovana sjeverozapadno od Cluja, kod dvije mlade indonežanske radnice. Ovo je prvi slučaj lepre u 40 godina u Rumuniji, a Hrvatska nije dugo imala ove slučajeve. Lepra je ružna, mada ne ubitačna bolest, i istorijski, pacijenti su nosili velik teret stigme.
I da naglasimo – ovo ne smije biti razlog za stigmatizaciju stranih radnika niti ksenofobiju. Za radnike koji dolaze iz zemalja gdje još ima lepre (ili drugih bolesti, poput tifusa, jer je zabilježen i slučaj u Foči strankinje iz Indije koja je imala tifus), trebalo bi uvesti odgovarajuće mjere karantene i pregleda prije nego što dobiju dozvole rad i karantenu ukoliko se vraćaju iz rizičnih zemalja. No to bi trebali imati na umu i kod turista, domaćih koji idu u zemlje sa rizikom od ovih zaraznih bolesti.
Lepra – bolest siromašnih krajeva, ali se javlja i drugdje
Godišnje u Indiji oko 125 000 ljudi bude zaraženom leprom, što čini oko 60% novih slučajeva lepre u svijetu. Lepra je karakteristična za siromašna područja, ali, suprotno opštem vjerovanju, nije visoko zarazna, ne prelazi lako s jedne na drugu osobu: pokazalo se da lepra prelazi sa jedne na drugu osobu samo pri dugom ili ponavljanom kontaktu, najčešće među članovima porodice.
Problem leži i u činjenici što se ova bolest sporo razvija i mogu proći mjeseci prije nego što se osoba obrati ljekarima zbog nekog simptoma. Prema CDC-u ponekad može proći i 20 godina prije nego što se razviju tipični simptomi – blijedi otoci bez bola. Ljekari, nenavikli na ovu bolest, također mogu sporo odrediti dijagnozu.
Prema članku objavljenom u časopisu Emerging Infectious Diseases, središnja Florida je izvijestila o jednoj od najviših stopa gube u Sjedinjenim Državama.
Godine 2020. u cijeloj zemlji prijavljeno je 159 slučajeva, u poređenju s 200 000 novih slučajeva svake godine diljem svijeta, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. U članku stoji da središnja Florida predstavlja 81% slučajeva na Floridi i gotovo 1 od 5 slučajeva gube u cijeloj zemlji. Još nije jasno kako je došlo do ovog u SAD-u. Jedna od životinja u kojoj se može kriti uzročnik je armadilo, međutim, oboljeli se ne sjećaju susreta s ovom životinjom. Ipak, s obzirom na dug period razvoja bolesti, teško je utvrditi kada je i kako došlo do zaraze.
Uzroci i simptomi lepre
Guba, lepra također poznata kao Hansenova bolest, je dugotrajna infekcija bakterijom Mycobacterium leprae ili Mycobacterium lepromatosis, koje su srodne uzročniku tuberkuloze, Mycobacterium tuberculosis. Infekcija može dovesti do oštećenja živaca, dišnog trakta, kože i očiju. Oboljeli gube i osjećaj bola te tako može doći do infekcije rana koje pacijenti ne primijete. Može doći i do deformisanja lica.
Najčešći simptomi su blijede ili crvenkaste mrlje na koži koje ne bole i ne svrbe, ali imaju smanjen ili izgubljen osjet na dodir, bol ili temperaturu. Često se javlja utrnulost i slabost u šakama i stopalima zbog oštećenja nerava, kao i suha koža i ranice koje sporo zarastaju.
U težim slučajevima mogu se pojaviti deformiteti prstiju, zadebljanje kože lica, gubitak obrva te problemi s nosom poput začepljenosti ili krvarenja. Bolest napreduje sporo, ali je danas izlječiva ako se otkrije i liječi na vrijeme.
Vakcine protiv ove bolesti još nisu odobrene – neke se testiraju od 2017. Odobrena su klinička testiranja vakcine LepVax . Također se testira i profilaksa nakon izlaganja lepri. Danas se lepra može liječiti kombinacijom lijekova, naročito u ranoj fazi, ali je terapija duga, od 6 do 12 mjeseci i uključuje ozbiljne antibiotike, rifampicin, dapson, i klofazimin. BCG vakcina, protiv tuberkuloze je donekle efikasna i u smanjivanju rizika od lepre.
Leprozni zvone kako bi upozorili stanovnike da dolaze, ilustracija iz 14. vijeka, The Granger Collection, New York,, via Britannica
Zapadnim farmaceutskim kompanijama očigledno nije bilo isplativo ulagati u razvoj vakcine protiv bolesti koja se ne javlja baš često u razvijenim zemljama, nego pogađa upravo siromašne, pa se u razvoj vakcine krenulo i Indiji, koja ima velike kapacitete za vlastitu vakcinalnu industriju. Testiranja su bila obavljena u nekoliko distrikta u Biharu i Gudžaratu. Istraživanja su pokazala da bi vakcina mogla smanjiti bolest za 60% u tri godine.
Lepra i stigma
Lepra je jedna od onih infektivnih bolesti oko koje se stvorilo najviše stigme – sifilis je postao bolest na koju su nekada ljudi praktično bili ponosni, dok je kuga odnijela toliko života da se na nju gledalo sa strahopoštovanjem. Od lepre se ne umire tako lako, sa njom se živi i bolest izgleda vrlo ružno te su se bolesnici dugo vremena izolirali u posebne kolonije.
Kako je svijet zazirao od leproznih, tako oni nisu mogli raditi ni kao najamni radnici, zbog čega bi bolesni bili osuđeni na prosjačenje. Išli bi od grada do grada sa zvoncima kojima bi upozoravali stanovnike da leprozni dolaze kako stanovnici ne bi izlazili, ali da leproznim udijele milostinju.
 Zvono leproznih |
Poznati slučajevi lepre
Jedna od najpoznatijih osoba koje su oboljele od lepre, bio je Balduin (Baldwin) IV od Jeruzalema, koji je dobio nadimak „Leprozni”. Još kao dječak obolio je od lepre i to je prvo primijetio njegov staratelj, William of Tyre, jer dječak nije pokazivao osjetljivost na bol. Baldwin je Jeruzalemom vladao od 1174. pa sve do svoje smrti 1184. Sklopio je krhko primirje sa vođom muslimanske vojske, Saladinom. Prikazan je u filmu Ridleya Scotta, Kingdom of Heaven.
Ben-Hurova majka i sestra bile su u kontaminiranoj tamnici, gdje su oboljele od gube. Rimljani ih puštaju, ali su zbog bolesti prisiljene ostati u logoru u spilji za gubavce izvan gradskih zidina, gdje ih na kraju Ben-Hur pronalazi.
Poznat slučaj lepre je bila i Josefina Guerrero (1917–1996), Filipinka oboljela od lepre koja je tokom Drugog svjetskog rata postala špijunka filipinskog otpora, koristeći strah japanskih vojnika od njene bolesti kako bi prenosila tajne informacije američkim snagama pod komandom Douglasa MacArthura. Kako joj se bolest pogoršavala, Japanci su je izbjegavali i nisu pretresali, što joj je omogućilo da uspješno prenosi poruke, oružje, zalihe te mapira japanske položaje i utvrđenja. Njene mape, uključujući onu o minskim poljima koju je donijela nakon izuzetno opasnog puta, bile su ključne za slamanje japanske odbrane u Manili 1944. godine.
Stigma lepre je vezana i za vjerovanje kako je lepra kazna bogova – to je pogotovo bilo popularno vjerovanje kod ranih kršćana, ali i danas kod Hindusa. Sam izgled oboljelog – čvorovi ispod kože i zadebljanja po cijelom tijelu, koji su posljedica imune reakcije na infekciju te neosjetljivost na bol usljed oštećenja nerava, imalo je u sebi nešto „demonsko”.
Nekada davno se za leprozne smatralo da su sigurno heretici. U Bibliji se lepra spominje u kontekstu Isusovih čuda, ali nije sasvim sigurno da li je bolest prevedena kao „lepra” zaista to i bila, mada vrlo vjerovatno jeste.
Napomena: ovaj tekst je originalno publikovan 2023. a dopunjen informacijama o slučajevima lepre 2025 te o Josephini Guerrero.
