Neuronaučnici i neurohirurzi iz Švajcarske objavili su u maju 2023. u Nature da su uspostavili komunikaciju između mozga i kičmene moždine pomoću bežičnog digitalnog mosta, omogućujući paraliziranoj osobi da ponovno prirodno hoda. Ovaj tim je tehnologiju testirao 2016. na makaki-rezus majmunima, a 2018. su počeli testiranja i na ljudima.

Slična tehnologija je korištena i da omogući paraliziranoj osobi da tipka pomoću misli, što je 2021. u Nature objavio tim naučnika sa Stanforda.

“Prirodno hodanje nakon ozljede leđne moždine korištenjem sučelja mozak-kralježnica” predstavlja situaciju Gert-Jana, koji ima 40 godina, a pretrpio je ozljedu leđne moždine nakon nesreće na biciklu koja ga je ostavila paraliziranim. Digitalni most mu je omogućio da povrati prirodnu kontrolu nad kretanjem paraliziranih nogu, što mu je omogućilo da stoji, hoda, pa čak i da se penje stepenicama. Gert-Jan objašnjava da je povratio zadovoljstvo što može podijeliti pivo stojeći u baru s prijateljima: “Ovo jednostavno zadovoljstvo predstavlja značajnu promjenu u mom životu”.

2018. godine švicarski tim koji radio na makaki majmunima, a koji je predvodio neuronaučnik Grégoire Courtine je pokazao kako stimulacija leđne moždine u kombinaciji s intenzivnim treningom može pomoći i ljudima s djelomičnom paralizom da hodaju. Gert-Jan je bio jedan od prva tri sudionika u tom ispitivanju.

Digitalni most uključuje dva elektronička implantata: jedan na mozgu, drugi na leđnoj moždini. „Stvorili smo bežični interface između mozga i kičmene moždine pomoću tehnologija sučelja mozak-računalo – Brain Computer Interface – BCI, koja pretvara misao u akciju.“, rekao je Courtine.

Za uspostavljanje ovog digitalnog mosta potrebne su dvije vrste elektroničkih implantata. Neurohirurgija Jocelyne Bloch objašnjava: “Ugradili smo WIMAGINE® uređaje iznad regije mozga koja je odgovorna za kontrolu pokreta nogu. Ovi uređaji omogućuju dekodiranje električnih signala koje generiše mozak kada razmišljamo o hodanju. Također smo pozicionirali neurostimulator spojen na niz elektroda iznad područja leđne moždine koji kontrolira kretanje nogu.

Guillaume Charvet, voditelj Brain Computer Interface (BCI) programa u francuskoj Komisiji za alternativnu i atomsku energiju (CEA) dodaje: “Zahvaljujući algoritmima temeljenim na adaptivnim metodama umjetne inteligencije, namjere pokreta dekodiraju se u stvarnom vremenu iz snimaka mozga.” Te se namjere zatim pretvaraju u sekvence električne stimulacije leđne moždine, koje zatim aktiviraju mišiće nogu kako bi se postigao željeni pokret. Ovaj digitalni most radi bežično, omogućujući pacijentu da se samostalno kreće.

Photo: CHUV/Gilles Weber