“Ma ja dvaput pročitah da vidim je l’ može i masturbiranje ali ne piše“, bila je rečenica koju mi je napisala poznanica u inbox Facebooka kao komentar na članak objavljen nedavno u The Guardian, “Having more sex makes early menopause less likely, research finds”. – “Više seksa čini da je rana menopauza manje vjerovatna”.
Također je još ranije primijećeno kako one žene koje su udate kasnije ulaze u menopauzu nego neudate, iako su razlozi za to bili nepoznati. Megan Arnot, doktorantica sa University College London i Ruth Mace koja predaje evolutivnu antropologiju na istoj instituciji, testirale su hipotezu kako se možda radi o tome da organizam žene žrtvuje plodnost – jednu osobinu za koju je potrebno ulaganje energije i resursa tijela – ukoliko osoba ima malo seksualnih odnosa te su šanse da zatrudni manje.
Shvatimo to kao power-saving mode: da bi žena ovulirala i imala menstrualni ciklus, tijelo mora konstatno proizvoditi određenu količinu hormona, koji se razlikuju od dijela do dijela ciklusa, pa mora pripremiti endometrij materice, a ukoliko ne dođe do oplodnje, onda mora odbaciti taj endometrij, krv, pa i željezo, koje je organizmu dragocjeno. Zašto bi tijelo ulagalo toliko, ako su šanse za reprodukciju i prokreaciju male?
Međutim, i sama menopauza je strašna za žene, promjene raspoloženja, oscilacije hormona, valunzi, pa i psihičko opterećenje žena kada se suočavaju sa tim da gube reproduktivnu sposobnost, nisu nimalo jednostavni i zanemarljivi efekti. Dok reproduktivni potencijal muškaraca ostaje intaktan tokom cijelog života – produkcija spermatozoida i sperme ostaje očuvana i u kasnijoj dobi, iako se javljaju problemi sa libidom i potencijom te postizanjem erekcije, dotle žene prolaze kroz ovo iskustvo. Ovo je individualno iskustvo, a u Masters-Johnson (peto izdanje) navodi se i konstatacija iz rada objavljenog u Journal of the American Geriatrics Society iz 1981. pod naslovom “The adaptive function of the menopause: a devil’s advocate position” kako je “mitologija vezana uz menopauzu utemeljena manje na realnim iskustvima žena, a više na šovinističkim interpretacijama ženskog iskustva“.
Menopauza je još uvijek nekakav misteriozni period koji žene diljem svijeta plaši i uglavnom žele da se dogodi što kasnije, ali, nažalost, svojom voljom to ne možemo odrediti. Jasno je kako je dob u kojoj nastupa menopauza određena djelomično i genetikom, ali ovaj zanimljivi rad sa početka priče ispituje i faktor okoline.
Rezultati rada se temelje na podacima prikupljenim od 2.936 žena koje su regrutovane u američkoj studiji u menopauzi pod nazivom SWAN kohorta 1990-ih. Žene su u početku u prosjeku imale 45 godina i uglavnom su bile u braku ili su u vezi.
Žene su zamoljene da odgovore na nekoliko pitanja, uključujući jesu li u posljednjih šest mjeseci imale odnos s partnerom, kolika je učestalost seksualnog odnosa, uključujući i da li su imale neki drugi oblik seksualne aktivnosti, poput oralnog seksa i masturbacije. Najčešći obrazac seksualne aktivnosti bio je sedmično (64%).
Činjenica da one žene koje su imale češće seksualne odnose kasnije ulaze u klimakterij vjerovatno ima korijene u mehanizmima utjecaja estrogena, pa i drugih spolnih hormona, koji bi mogli započeti kaskadnu fiziološku reakciju i održavati plodnost žene ako se organizam nalazi u situacijama koje bi mogle rezultirati trudnoćom. Ova mogućnost nije testirana ovim radom, jer se on zasnivao na upitniku i ispitivanje signalnog puta koji bi ovo radio tek bi trebao uslijediti.
Ali šta je sa masturbacijom? Autorice rada pažljivo sugeriraju kako se i ovo, kao i oralni seks, pika. Ovo su aktivnosti koje mogu tijelu signalizirati potencijalnu trudnoću.
Također, ovdje se istražuje i da li bi možda “muški feromoni” mogli imati neku ulogu u odlaganju klimaterijuma i odgovor je ne – dakle – ne ovisi od partnera iz heterosekusalnog odnosa. Ova varijabla nije mogla biti izmjerena direktno, ali život sa muškarcem je nebitan faktor.
U suštini, najbolji zaključak koji bismo mogli izvesti iz ovog rada je da je masturbacija itekako poželjna aktivnost.
