Bosna i Hercegovina od završetka rata do danas propušta iskoristiti milijarde eura bespovratnih sredstava ili povoljnih kredita iz evropskih budžeta. Posljednih dana u javnosti se govori o propuštanju čak 400 miliona KM iz Plana rasta jer BiH nije usvojila Program reformi.
Piše: Slađan Tomić
Od ukupno dvije milijarde maraka BiH je već ostala bez 20% sredstava što je kazna iz Brisela za nerad domaćih vlasti.
„Znate li koliko bi cesta i željeznica moglo biti izgrađeno tim novcem? Ili koliko bi škola moglo biti renovirano? Sa 400 miliona konvertibilnih maraka mogli bismo renovirati jednu trećinu svih srednjih škola u ovoj zemlji. Ovaj novac će biti utrošen na ceste, željeznice i škole. Ali nažalost ne ovdje u BiH već u drugim dijelovima regiona. Jer će taj novac biti preusmjeren tamo“, poručila je komesarka EU za proširenje Marta Kos tokom svog govora članovima oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
No, kratkoročno milioni, a dugoročno milijarde, maraka ostaju neiskorišteni i iz drugih EU fondova. Onih za poljoprivredu, ili nauku i istraživanja. Zapravo, dok nismo sposobni povući sredstva za poljoprivredu, obnovu škola i željeznica iluzorno je očekivati da se institucije bave naukom.
Njima (institucijama i političarima) je najveće istraživačko dostignuće pronaći izgovor za novu blokadu.
Dobar početak, loš kraj
Zemljama Zapadnog Balkana mogućnost učešća u programima EU otvorena je zaključcima Evropskog vijeća u Solunu iz juna 2003. godine, sa ciljem podrške naporima na putu ka evropskim integracijama, uz razmjenu dobrih praksi, iskustava i znanja, te usvajanje i implementaciju acquis-a.
BiH je Evropskom istraživačkom prostoru pristupila 2004. Za 21 godinu mogućnosti pristupa evropskom novcu za nauku i istraživanja, naučnih projekata je premalo, a država, čini se, ne radi ništa da povuče EU sredstva.
Ponekad se čini da smo na početku bili bolji đaci.
„To je tada bilo veoma bitno jer je naš istraživački sektor uništen tokom rata i nije mogao da se oporavi vlastitim sredstvima. U to vrijeme BiH nije radila nikakve naučne projekte – samo je pokušavala da nauči procedure i obezbijedi uslove kako bi pristupila ovim EU projektima”, kaže za Nauka govori dr Lamija Tanović.
Kao osoba sa velikim iskustvom u naučnim istraživanjima i međunarodnoj saradnji Tanović se prisjeća da u prvim godinama zemlje Zapadnog Balkana nisu imale pristup fondovima za istraživačke projekte, ali su dobijale pomoć i resurse za pripremu pristupanju evropskog istraživačkog prostora.
dr Lamija Tanović
Stupanjem na snagu Okvirnog sporazuma o opštim načelima učestvovanja BiH u programima EU od januara 2007. godine, Bosni Hercegovini je otvorena mogućnost pristupanja pojedinim programima.
Jedan od tih programa je i Izvrsnost u nauci s fondom od 25 milijardi eura, unutar programa jedan od tri fonda je upravo Evropsko istraživačko vijeće.
No, da li BiH u okviru ovog programa ima ijedan projekat kao nosilac aktivnosti ili smo tek saradnici na tuđem projektu nije poznato. Odgovor od Ministarstva civilnih poslova nismo dobili iako smo upit poslali u maju.
U septembru smo sličan upit poslali i na adresu „Horizon Europe“ u okviru kojeg se razvija program Izvrsnost u nauci. Odgovor još nismo dobili.
No, na njihovoj stranici pronalazimo jedan dio odgovora – budući da je BiH pridružena članica Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Horizon Europe može bez izuzetaka pristupiti milijardama evra koje domaće vlasti nikada ne bi mogle obezbijediti.
„Status pridružene zemlje otvara našoj akademskoj zajednici i kompanijama europske fondove za istraživanje i inovacije vrijedne 95,5 milijardi eura za razdoblje 2021.-2027. godina. Organizacije iz Bosne u Hercegovine sudjeluju u projektima i natječajima Horizon Europe pod jednakim uvjetima kao i organizacije iz zemalja članica Evropske unije”, navodi se na stranici.
Ovaj program, dodaju, je prilika da se sarađuje sa najboljim naučnicima u Evropi.
„Uspjeh organizacija iz BiH ovisi od kvalitete predloženih projekata i vještina u povezivanju s međunarodnim partnerima”, navode iz Horizon Europe. To je povezivanje, očito, loše pa se do podataka ne može doći. Osim povezivanja problem je i nedostatak kvalitetnih kadrova.
„Mi nismo u stanju da nosimo projekat”, uvjerena je Tanović.
Upitana zašto tako misli, kaže da je odgovor višeslojan.
„Prvo, nemamo istraživačku infrastrukturu. Dakle, da bih ja nešto radila moram imati sprave na kojima ću to raditi”, počinje svoj odgovor univerzitetska profesorica u penziji.
Dodatni problem je rascjepkanost i nepostojanje ministarstva za nauku na državnom nivou.
„ERC fondove koristimo veoma malo. Nisam sigurna da vratimo sredstva koja smo kao korisnik obavezni uplatiti. IPA fondove koristimo najviše od svih drugih, ali ipak veoma malo i nedovoljno”, dodala je naša sagovornica.
Koliko su ERC projekti bitni za BiH?
Istraživanja, nauka, razvoj društva i unapređenje svih segmenata naučnog i istraživačkog rada. No, BiH potencijale i mogućnosti evropskih programa ne koristi kao da ne shvata važnost ERC projekata.
ERC grantovi (European Research Council grants) su najsprestižniji i najkonkurentniji istraživački grantovi Evropske unije, namijenjeni finansiranju vrhunskih naučnih projekata u svim oblastima — od prirodnih i tehničkih nauka do društvenih i humanističkih. Njihov osnovni cilj je da podrže najbolje istraživače u Evropi (bez obzira na nacionalnost) i omoguće im da sprovedu inovativna, rizična i pionirska istraživanja koja mogu značajno pomjeriti granice znanja. Zapravo, ovi grantovi na neki način mogu potaknuti i inovacije koje se inače u SAD-u dešavaju putem venture captilism ulaganja, samo što su ERC iz budžeta, odnosno iz javnog novca.
„Veoma su bitni, ali bh. institucije se ne angažuju dovoljno čemu je jedan od razloga ‘ekstravagantna struktura’ postdejtonske BiH”, ocjenjuje Tanović.
Dr. Lejla Gurbeta Pokvić direktorica istraživačkog instituta „Verlab” za Nauka govori kaže da su njena iskustva sa EU projektima su izuzetno pozitivna posebno jer oni donose stručnu podršku, znanje i resurse koji su ključni za unapređenje procesa i sistema u Bosni i Hercegovini.
„Njihova vrijednost je u tome što pomažu našim institucijama, organizacijama i pojedincima da dostignu evropske standarde i da stvaraju održiva rješenja koja unapređuju društvo”, kaže Gurbeta Pokvić.
Stoga je neophodno da BiH do tih benefita kojima se ostvaruje višestruka korist iskoristi EU projekte i kroz institucionalni, ali i kroz nevladin sektor.
„EU projekti otvaraju prostor za djelovanje svih aktera društva. Kroz nevladin sektor adresiramo šira društvena pitanja i omogućavamo građanima da iniciraju promjene. Kroz institucionalni sektor razvijamo strategije, politike i investicije koje zahtijevaju sistemsku podršku države. Ta kombinacija garantuje i promjene odozdo, kroz inicijativu građana, i promjene odozgo, kroz zvanične politike i reforme”, dodaje naša sagovornica.
Osim konkretnih rezultata EU projekti donose i manje vidljive, ali dugoročno korisne benefite poput umrežavanja i građenja partnerskih odnosa.
„Umrežavanje sa institucijama u Evropi i svijetu ima višestruku vrijednost. Prvo, gradi kredibilan ekosistem inovacija. Drugo, jača model ‘quadruple helix’ kroz saradnju akademije, industrije, javnog sektora i civilnog društva. Treće, otvara mogućnosti za implementaciju neophodnih aktivnosti na našem tržištu. Četvrto, olakšava pristup informacijama o finansijskim mehanizmima. Na kraju, pojednostavljuje apliciranje za fondove i pokretanje novih projekata i ideja”, dodaje Gurbeta Pokvić.
Za razliku od drugih fondova onaj od skoro 50 milijardi KM za nauku teže je blokirati od strane bh. političara. No, nije dovoljno samo se držati po strani i ne praviti probleme. BiH mora pomoći institutima, univerzitetima… osposobljavati ih, pripremati za apliciranje i slično.
No, domaćim vlastima očito nije stalo do razvoja, a posebno ne naučnog.
