Malo razmišljamo o tome koliko koštaju usluge ekosistema. Mnoge od njih od oprašivanja, preko koralnih grebena koji smanjuju rizik udara valova, mikroklime koje stvaraju šume i drveća koje može smanjiti temperaturu i u urbanim sredinama do jednog malog stvorenja koje stvara bolje zemljište – kišne gliste, ne shvatamo kao važne ekonomske činioce i teško je kvantificirati njihove usluge.
Gliste su svojevrsni inženjeri ekosistema tla koji podržavaju rast biljaka na brojne načine; međutim, njihov doprinos globalnoj poljoprivrednoj proizvodnji nije kvantificiran, sve do sada.
Pod pojmom glista (eng. earthworm) najčešće se podrazumijeva bilo koja od više od 1800 vrsta kopnenih crva iz potklase Oligochaeta (tip Annelida) — posebno članovi roda Lumbricus. Najčešća je L. terrestris ili kako je mi zovemo kišna glista. One se pojavljuju u gotovo svim tlima svijeta u kojima su vlaga i organski sadržaj dovoljni za njihovo održavanje.
U istraživanju, pod naslovom “Earthworms contribute significantly to global food production” objavljenom u Nature krajem septembra, naučnici su otkrili da glistama možemo zahvaliti za više od 6% globalnih prinosa žitarica svake godine.
Većina vrtlara zna da gliste pomažu u održavanju tla zdravim, a sada su naučnici procijenili i koliko su njihove podzemne aktivnosti važne za globalnu proizvodnju hrane – i kako ih zaštititi.
Gliste pomažu u razgradnji mrtvog biljnog materijala, oslobađajući hranjive tvari potrebne biljkama za rast, a njihovo kretanje kroz zemljište i stvaranje tunela pomaže rastu korijena biljke među ostalim prednostima. Njihovi tuneli mogu sadržavati i do 5 puta više nitrogena (dušika), 7 puta više fosfora i 1000 puta više korisnih bakterija od izvornog tla, što pomaže biljkama da napreduju. Dokazi sugerišu da gliste također pomažu biljkama da se zaštite od uobičajenih patogena u tlu stimulirajući njihovu odbranu.
Autori ove studije analizirali su mape populacija glista, svojstva tla, prinose usjeva i prethodne studije produktivnosti biljaka kako bi procijenili utjecaj ovih stvorenja na globalnu proizvodnju ključnih usjeva. Otkrili su da gliste doprinose oko 6,5% svjetske godišnje proizvodnje žitarica, što uključuje prehrambene namirnice kao što su pšenica, riža, kukuruz i ječam, ali su isto tako “zaslužne” za 2,3% globalne proizvodnje mahunarki.
Autori kažu da njihova otkrića predstavljaju jedan od prvih pokušaja kvantificiranja doprinosa korisnih organizama u tlu globalnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Kako zaštiti gliste i biodiverzitet tla uopšte
„Doprinos glista globalnoj proizvodnji hrane mogao bi biti i veći“, rekao je Steven Fonte, vanredni profesor na Državnom univerzitetu Colorado u Sjedinjenim Državama koji je koautor studije.
„Procjenjuje se da tlo sadrži otprilike polovinu ukupne bioraznolikosti na planeti i nevjerojatno je važno za napore očuvanja biološke raznolikosti“, kaže on.
Intenziviranje poljoprivrede uveliko je zaslužno za prehranu rastućeg stanovništva tokom prošlog stoljeća, međutim, te su promjene imale značajnu cijenu za okoliš u smislu gubitka biodiverziteta, onečišćenja vode i zraka, klimatske promjene i brojne druge nuspojave. Očekuje se da će se ovi problemi samo pojačati kako globalna potražnja za hranom nastavi rasti.
Kao ni ostali organizmi tla, tako ni populacije glista nisu pošteđene negativnog utjecaja ovih promjena, čime se naglašava potreba za više agroekoloških pristupa u upravljanju proizvodnjom hrane.
Ova studija također otkriva da je doprinos glista posebno velik na globalnom jugu, doprinoseći oko 10% ukupne proizvodnje žitarica u podsaharskoj Africi i otprilike 8% u Latinskoj Americi i na Karibima. Ovo se može pripisati tamošnjem tlu koje općenito ima veći sadržaj kiseline i gline ali je i manje izloženo gnojivima, povećavajući ulogu glista u rastu biljaka. Manje populacije glista, raširenija upotreba anorganskog gnojiva i druga svojstva tla vjerojatno su smanjili njihov utjecaj u drugim regijama.
Poljoprivredna politika i politika zaštite okoliša trebale bi podržati populacije glista i bioraznolikost tla kako bi ovaj sektor postao održiviji, smatraju naučnici. „Mjere bi mogle uključivati smanjenje obrade tla, smanjenje upotrebe toksičnih pesticida i povećanje primjene izvora hrane za crve poput stajnjaka i komposta”, rekao je Fonte.
“Tlo je još uvijek jedna ogromna, velika crna kutija koju ne razumijemo u potpunosti. Ova studija je pomogla pokazati da postoji mnogo prilika koje iz nekog razloga zanemarujemo.”
