...

,,Magične gljive” kao lijek za depresiju i anksioznost: psilocibin

,,Magične gljive” kao lijek za depresiju i anksioznost: psilocibin

Lude gljive i druidski lijekovi? Izgleda nisu samo za lud i nezaboravan trip (što ne znači da nije opasan, ne uzimajte to na svoju ruku), nego mogu biti i – lijek za neka vrlo teška stanja. Sve veći broj dokaza ukazuje na to da psihodelični lijekovi mogu biti korisni u liječenju raznih stanja vezanih za probleme s mentalnim zdravlje. Međutim, ostaju mnogi izazovi u definisanju njihovih kliničkih prednosti i prevladavanju složenih regulatornih prepreka njihovoj upotrebi. Recimo, teško je raditi kliničke studije kako bi se utvrdila njihova efikasnost u terapiji određenih stanja.  Također, hype oko ovoga daje dosta prostora opasnim šarlatanskim praksama i zloupotrebi. Psilocibin, tvar iz takozvanih magičnih gljiva, je jedna od takvih psihoaktivnih tvari.

Psilocibin je halucinogena organska tvar koja prirodno postoji u preko 200 vrsta gljiva koje su poznate pod skupnim nazivom „psilocibinske gljive“. Danas se sve više i više raspravlja o potencijalnom učinku psilocibina u terapiji određenih oblike depresije, pogotovo onih oblika koji su rezistetni na do sada dozvoljene antidepresive.

To je prirodna psihodelična tvar koja se nalazi u takozvanim “magičnim gljivama”. U našem se organizmu metabolizira u psilocin, koji je psihodelik. Mnoga nedavna klinička ispitivanja izvijestila su o pozitivnim efektima psilocibina u liječenju nekih psihijatrijskih poremećaja, uključujući kliničku depresiju i depresiju otpornu na liječenje (treatment-resistant depression – TRD).

istraživanja psilocibina

Illustration by Oliver Hibert; source, Johns Hopkins Health Review

Istorija psilocibina

Najveću količinu ove tvari u sebi imaju gljive iz roda Psylocybe, ali postoje i drugi srodni rodovi gljiva. Na muralima iz područja Alžira koji potječu iz perioda 9000 godina p.n.e. postoje prikazi ovih gljiva, koje su se zapravo koristile u obredne svrhe.

Ipak, možda je najraširenije obredno korištenje psilocibinskih gljiva bilo u području Centralne i Južne Amerike, među plemenima Maja i Asteka te drugih indijanskih plemena ovog područja. Nakon dolaska katoličkih misionara, u doba širenja katoličanstva na ovom području, uživanje halucinogenih gljiva i drugih psihoaktivnih supstanci je bilo zabranjeno kao pagansko, međutim, starosjedioci su uspjevali naći načine kako da u tajnosti očuvaju ovu tradiciju.

 
Psilocybe aztecorum
 

Naučnog istraživanja efekata psilocibina nije bilo sve do 60-tih godina prošlog vijeka, kada je naučni tim Timothyja Learyja sa Univerziteta Harvard počeo proučavanje ove tvari na dobrovoljcima. Naime, pokazalo se da su ovi efekti vrlo varijabilni te da zavise o mnogo faktora, primjerice o dozi i okolini u kojoj je psilocibin dat. Ovi efekti variraju od euforije, sinestezije, radosti, halucinacija, sve do pojave anksioznosti, depresije i letargije

Istraživanja efekata psilocibina

Jedno od prvih istraživanja mogućnosti primjene psilocibina u terapiji depresije sprovedeno je 2016. na londonskom Imperial College i to na maloj kohorti od 12 ljudi.

Radilo se o 12 dobrovoljaca koji su imali depresiju jako dugo vremena, u prosjeku 17.8 godina i kod kojih je zabilježen oblik depresije otporan na terapiju selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina (SSRI terapija antidepresivima). Sedmicu dana nakon primanja jedne oralne doze psilocibina, kod ovih pacijenata je zabilježeno značajno poboljšanje stanja. Nakon tri mjeseca terapije, njih 5 je bilo u potpunoj remisiji.

Psilocybe serbica, poznata i kao Psilocybe arcana, Psilocybe bohemica, Psilocybe moravica, image soruce: Roberto – This image is Image Number 110792 at Mushroom Observer, a source for mycological images., CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=14643358

 

U istraživanju neuronaučnika i biologa Rolanda Griffithsa sa Johns Hopkins School of Medicine, 80% pacijenata je izvijestilo o signifikatnom poboljšanju stanja i redukciji depresije nakon 6 mjeseci kontrolisane terapije psilocibinom.

U septembru 2023.  Journal of Psychiatric Practice predstavlja pregled istraživanja i najnovije informacije o terapijskoj upotrebi psihodelika – s fokusom na upotrebu psilocibina za liječenje depresije.

Istraživanje bioloških efekata psilocibina ukazuje na povećanu aktivnost između moždanih mreža, bez odgovarajućih povećanja unutar pojedinačnih mreža. Veće promjene u fleksibilnosti moždane mreže povezane su s trajnim smanjenjem simptoma depresije šest mjeseci kasnije.

2023. godine, australska regulatorna agencija objavila je odobrenje za psihijatre da propisuju liječenje psilocibinom za TRD. U Sjedinjenim Državama psilocibin je označen kao “revolucionarna terapija” za TRD i MDD. Dok su dvije države legalizirale ili dekriminalizirale psilocibin (Oregon i Kolorado), on ostaje kontrolisana tvar iz Popisa 1 prema saveznom zakonu.

U randomiziranom, placebom kontrolisanom ispitivanju na 104 odrasle osobe, objavljenom u JAMA u avgustu 2023. doza od 25 mg psilocibina primijenjena uz psihološku podršku bila je povezana s brzim i postojanim antidepresivnim učinkom, mjerenim kao promjena u rezultatima simptoma depresije, u usporedbi s aktivnim placebom.

Terapija psilocibinom za veliku depresiju učinkovita je do godinu dana za većinu pacijenata, pokazuje studija koja dolazi sa Johns Hopkins, a objavljena je 2022. Studija iz NEJM iz 2022. pokazuje kako je jednokratna doza od 25 miligrama psilocibina znatno poboljšala rezutate testova osoba sa depresijom otpornom na terapiju, ali je imala i određene nuspojave. Nove studije pokušavaju prevazići mane prethodnih studija o psilocibinu, poput malog broja učesnika.

Psilocibin je pokazao obećanje kao novi lijek i nudi nove perspektive o funkciji i disfunkciji mozga, ali  treba vidjeti hoće li trenutni klinički, pravni i istraživački krajolici omogućiti ispunjenje tog obećanja, zaključak je spomenutog pregleda.

Međutim, ova supstanca se nalazi na A-listi zabranjenih supstanci u većini zemalja, što otežava put ove tvari do testiranja na većim grupama i ulazak u kliničku praksu. Istraživanja psilocibina teže dobijaju grantove i duže čekaju odobrenja.

Psilocibin nije jedina psihotropna tvar koja se istražuje kao potencijalni lijek za mentalne bolesti – LSD i MDMA su se također pokazali potencijalno efikasnim kod liječenja nekih ozbiljnih stanja i bolesti, poput postraumatskog sindroma i jakih glavobolja. Otkrivaju se i novi efekti ketamina kao antidepresiva.

Još nije posve jasan mehanizam djelovanja psilocibina na ponašanje i naročito na depresiju, ali su snimci magnetnom rezonancom (MRI) pokazali kako dolazi do smanjenja protoka krvi u nekim dijelovima mozga, pogotovo amigdalama – malim bademolikim strukturama u mozgu koje igraju važnu ulogu u emotivnom odgovoru.

Istraživanje koje je ovo pokazalo rađeno je također na maloj grupi od 20 ljudi koji su pokazivali simptome kliničke depresije rezistentne na SSRI, a objavljeno je 2017. u Scientific Reports.
 
Rezultati do sada najvećeg ispitivanje psilocibina iz 2021. također nude zanimljive podatke. Američka zdravstvena kompanija COMPASS Pathways objavila je u saopštenju za javnost od 9. novembra 2021. podatke (koji u tom trenutku nisu objavljeni u nekom recenziranom časopisu) iz randomizirane, kontrolisane, dvostruko slijepe studije u kojoj su proučavane 233 osobe s depresijom otpornom na liječenje. Njima je davan psilocibin uz psihološku podršku posebno educiranih terapeuta. Gotovo 30% ljudi koji su primili najveću dozu u studiji, 25 miligrama, bilo je u remisiji 3 sedmice nakon liječenja, u poređenju s oko 8% onih koji su primili 1 miligram, što je tako niska doza da djeluje kao placebo. Više od jedne četvrtine ljudi u grupi koja je primala 25 miligrama je bilo u remisiji i 3 mjeseca nakon liječenja.

Budućnost istraživanja halucinogenih i psihotropnih tvari, pa i psilocibina, na depresiju i mentalne bolesti, još je neizvjesna. Vrlo je teško ubijediti one koji daju grantove da bi trebalo pokušati sa ovim istraživanjima na većim grupama jer su ove tvari tabuizirane.

Nažalost veliki hype oko psilocibina ali i drugih inkriminisanih supstanci u liječenju depresije dovodi i to šarlatanstva te zloupotrebe ovih supstanci. Stoga će stvaranje dobre regulative biti ključno u razvoju i primjeni terapija baziranih na takvim tvarima. Svako uptreba, čak i rekreativna ovih tvari treba biti s oprezom te treba naglasiti da bez jasnih kliničkih studija i validnih odobrenja regulatornih agenciaj (a ta odobrenja u ovom trenutku ne postoje) ne treba koristiti ove supstance u terapiji.

Tekst je updateovan u aprilu 2024.

 

 

About The Author

Jelena Kalinić

Jelena Kalinić, diplomirani biolog, MA komparativne književnosti, scitech, zdravstvena novinarka, novinarka i naučni komunikator, posjeduje WHO infodemic manager certifikat i Health metrics Study design & Evidence based medicine trening. Dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Short -runner, drugo mjesto u izboru za European Science journalist of the year za 2022. godinu. Internews Health Journalism Ambassador za 2022. Posebno zainteresira za zdravstvo, odnos nauke, demokratije i društva te utjecaj tehnologije na društvo.