Jeste li se, poput velikog broja eksperata, naučnika i autoritetnih intelektualaca, zapitali kako se nečije petominutno “istraživanje” na googlu ili esej kog napiše umjetna inteligencija mogu porediti sa vašim godinama učenja, studiranja, i istraživanja sa validnim dokazima i potvrdama? Vaša frustracija može biti dopunjena i finansijskim pokazateljima ako vam je posao vezan za prenošenje znanja, podučavanje ili savjetovanje. Šta pomislite kad čujete pitanje “može li to jeftinije”, za vaše sate, usluge ili ponudu? Da li ste ikad čuli za “prokletstvo znanja”?
Budući da ste stručnjak u svojoj oblasti, moguće je da zaista ne znate (ili ne želite učiti) još i principe ekonomije, marketinga, prodaje i poslovanja. Međutim, ako te vještine ne želite savladati, postavlja se pitanje kako da ih koristite kad želite svoje znanje, ekspertizu i iskustvo pretvoriti u (veće) prihode i ako želite pojačati svoj utjecaj u javnosti.
Efektna komunikacija je temelj i za prenošenje znanja, uticaj u javnom prostoru i za liderske vještine u poslovanju, društvu i nauci. Još iz vremena kad je Aristotel zaključio da komunikacija ovisi o autoritetu onoga ko prenosi informaciju (Ethos), sadržaju i logici argumenata (Logos), koliko i o emocijama i pričama koje pomažu da se informacija prenese (Pathos), komunikacijske vještine su ključne za društvene odnose i promjene.
Autoritet ili Ethos iz ovog modela, sa svim rezervama koje treba uzeti u obzir, može se prevesti kao personalni brend.
Kako do uticaja u javnom prostoru?
Kad pogledate kome se posvećuje vrijeme u medijima, čija mišljenja se uvažavaju bez osnove i kritike, šanse su velike da se bar jednom u mjesec dana zapitate jesu li vaše diplome, certifikati i ispiti bili vrijedni truda. Zaista, istraživanja su pokazala da sadržaj u medijima ne odražava objektivne prioritete. Na primjer, bilo je lako porediti procente zabilježenih uzroka smrti sa procentima medijskih objava o događajima sa fatalnim ishodima. Ovo istraživanje u Sjedinjenim državama je pokazalo da mediji nesrazmjerno više pažnje poklanjaju uzrocima smrti koji privlače više pažnje i izazivaju više emocija (terorizam, ubistva) nego onima koji pogađaju više ljudi (srčana oboljenja, tumori i bolesti respiratornog sistema).
Ako je takav slučaj sa pitanjima života i smrti, šta onda očekivati kad se radi o stručnim pitanjima koji se direktno tiču manjeg broja ljudi, manje novaca ili slabijeg dramaturškog potencijala?
Individualni uticaj pojedinaca sigurno je jedan od najvažnijih novinarskih izvora – i za ideje i za provjeru informacija. Autoritet je jedan od elemenata svakog komunikacijskog modela, i modernim jezikom rečeno, radi se o personalnom brendu govornika ili influencera. Čak i narodne poslovice kažu da je “bitnije ko ti kaže nego šta ti kaže”, zar ne?
Mogu li naučnici i stručnjaci biti influenceri?
Zašto su influenceri postali komercijalizirana pojava i kako su pojedinci uopće izgradili svoje javne autoritete, od kojih poneki i dobro zarađuju? Zašto se o bitnim pitanjima ne traži mišljenje eksperata? Kako to da ljudi radije slušaju neprovjerene a dramatične informacije nego tačne i utemeljene argumente?
Odgovor je, naravno, u ljudskoj prirodi. Stručnjaci, naučnici i njihovo znanje nekako se nađu u procjepu između iluzije znanja (dobro je istražen i opisan efekat nazvan Dunning-Kruger efekat) i njihovog vlastitog prokletstva znanja.
Inače su pojam prokletstva znanja postavili kao tezu 1989. upravo ekonomisti Camerer, Loewenstein i Weber u članku za Journal of Political Economy.
Njihova upotreba ovog pojma bila je vezana za asimetričnost informacija na tržištu, koju dobro poznaju i narodne izreke o “prodavanju mačka u vreći”. Ako pojam promatramo šire, jasno je da prokletstvo znanja eksperata zapravo znači da su oni jednostavno – zaboravili kako je bilo kad nisu znali (sve što sada znaju).
Eksperti između iluzije znanja i prokletstva znanja
Osim u marketingu i na tržištu, prokletstvo znanja utiče i na javni prostor, medije i učenje. Laičkim jezikom rečeno, znanje i informacije se ne prenose jednostavno, pravolinijski niti lako.
Bar dvije sile otpora uvijek su prepreke učenju i komunikaciji. S jedne strane, ljudi traže potvrdu onog što znaju, čemu vjeruju, i traže naznake onoga što žele. Brojna su istraživanja koja to dokazuju, i socijalni psiholozi koriste termin “confirmation bias” za greške u zaključivanju koje radimo jer se (suviše) oslanjamo na ono što nam je poznato, očekivano i sa čim se već slažemo. S druge strane, stručnjaci koji se oslanjaju (samo) na svoj autoritet u komunikaciji izostavljaju obavezne elemente, koji će pomoći da se informacija, znanje i motivacija za promjenu prenesu do prave publike, na pravi način i u pravo vrijeme.
Ako želite provjeriti koliko ste podložni prokletstvu znanja, odnosno koliko problema u komunikaciji zbog toga možete očekivati kad pokušate svoje znanje, ideje i savjete prenijeti drugim ljudima, evo nekoliko pitanja.
Koliko vam je teško pojednostaviti i pojasniti kompleksne pojmove iz vaše struke? Kad vam kažu “pojasni mi kao šestogodišnjem djetetu”, kako odgovarate? ****Ako vam je izazovno objašnjavati složene teme na jednostavan način, bez korištenja žargona ili pretpostavke o njihovom predznanju, to bi mogao biti simptom “prokletstva znanja.” Kao stručnjak, možda ste zaboravili kako je učiti neku temu ispočetka?
Osjećate li frustraciju kada drugi ne razumiju ono što vi znate? Da li postajete nestrpljivi ili frustrirani kada netko ne shvati koncept koji vama izgleda očigledno? Ova reakcija često proizlazi iz “prokletstva znanja.” Možda ste zaboravili koliko je tema bila zbunjujuća prije nego što ste je savladali.
Desi li vam se da precijenite tuđe razumijevanje? Ako često precjenjujete koliko drugi znaju o nekoj temi iz vaše struke, to je jasan znak “prokletstva znanja.” Na primjer, ako pretpostavljate da vaši sagovornici već razumiju ključne koncepte u razgovoru, ili da publika već zna određene pojmove u vašoj prezentaciji, mogli biste preskočiti važnu bazičnu informaciju.
Imate li teškoće da se prisjetite vlastitog procesa učenja? Možete li se lako sjetiti izazova i pogrešnih shvaćanja s kojima ste se suočili kada ste prvi put učili neku temu iz struke? Ako ne, možda je na djelu “prokletstvo znanja.” Stručnjaci često zaboravljaju koliko je bilo teško steći znanje s kojim sada vladaju.
Da li vam je teško suosjećati s ljudima koji su novi u temi koju vi dobro poznajete? “Prokletstvo znanja” može vam otežati da se stavite u kožu početnika i razumijete njihovu perspektivu. Da biste prevladali “prokletstvo znanja,” pokušajte svjesno procijenite razinu znanja drugih prije nego što komunicirate. Postavljajte im pitanja, koristite jednostavan jezik, metafore i poređenja i pružite širi kontekst. S vježbom, možete naučiti kako da svoju stručnost pokažete i dijelite sa autoritetom personalnog brenda eksperta.
“Postati stručnjak u nečemu znači da postajemo sve više fascinirani nijansama i složenošću. Tada se aktivira “prokletstvo znanja” i počinjemo zaboravljati kako je to ne znati ono što mi znamo.” – Chip i Dan Heath, autori knjige Made to Stick: Zašto neke ideje opstaju, a druge propadaju
Kako vama šteti vaše vlastito prokletstvo znanja?
Čak i kad ne “prodajete mačka u vreći”, nego iskreno želite svojim znanjem pomoći drugima, štetu od vašeg prokletstva znanja sigurno osjećate i vi sami. Ovo su samo neki od primjera:
Povećana frustracija: Kada se sretnete s osobama koje ne razumiju temu koju vi smatrate jednostavnom, to može izazvati frustraciju i umanjiti vašu strpljivost, što negativno utječe na vaš odnos s kolegama ili studentima.
Smanjena učinkovitost komunikacije: Kada zaboravite koliko je nekom ko nije vaše struke zahtjevno razumjeti određenu temu, mogli biste pretjerano koristiti žargon ili preskakati ključne informacije. Tako gubite pažnju i interes sagovornika i publike.
Ograničene mogućnosti podučavanja: Kao stručnjak, mogli biste se suočiti s izazovima u prenošenju znanja drugima, što može ugroziti delegiranje, podučavanje i mentoriranje.
Rizik od gubitka klijenata ili saradnika: Ako vaša komunikacija nije prilagođena razini razumijevanja vaše publike, klijenti ili saradnici mogu osjećati da ih ne razumijete, što može dovesti do gubitka povjerenja i saradnje.
Želite li se riješiti svog prokletstva znanja?
Ako kao stručnjak/inja niste zadovoljni svojim uticajem, prihodima ili odnosima sa drugim ljudima, možda ne bi bilo loše ukloniti bar jednu prepreku – vaše vlastito prokletstvo znanja. Možda da pokušate malim koracima koje možete napraviti već danas?
- Koristite jednostavan jezik: Pokušajte koristiti svakodnevni jezik, kao da razgovarate s prijateljima ili roditeljima, umjesto stručnog žargona. Ako morate upotrijebiti tehnički izraz, odmah ga definirajte i ponudite primjer iz stvarnog života.
- Postavljajte pitanja: Umjesto da pretpostavljate koliko vaša publika ili vaši sagovornici znaju, pitajte ih da li vas razumiju. Ako želite da vas čuju i poslušaju, to će vam pomoći da prilagodite svoju poruku njihovoj razini znanja.
- Prisjetite se vlastitih početaka: Povremeno se prisjetite svojih prvih koraka u učenju teme za koju ste danas stručni autoritet. Razmislite o izazovima s kojima ste se suočili i koristite to iskustvo da biste se bolje povezali s početnicima.
- Koristite analogije i metafore: Usporedbe s poznatim situacijama ili konceptima mogu pomoći pojednostaviti složene ideje i učiniti ih lakšima za razumijevanje.
- Dajte kontekst: Prije nego što uđete u detalje, pružite osnovni pregled teme. Ovaj kontekst pomaže ljudima da shvate širu sliku i lakše prihvate vaše argumente.
- Testirajte svoje objašnjenje: Zamolite laika da posluša vaše objašnjenje i da vam povratnu informaciju. Ako nešto nije jasno, prilagodite svoje objašnjenje dok ne postane razumljivo.
- Budite strpljivi i empatični: Imajte na umu da svi uče različitim tempom. Strpljenje i empatija prema onima koji su novi u temi mogu učiniti vaša objašnjenja učinkovitijima i graditi bolju povezanost s publikom.
- Najvažnije: komunicirajte! Koristite više prilika da svoje znanje podijelite s drugima. Čak i ako ne mognete (odmah) to naplatiti, protuvrijednost efekta kojeg postižete uticajem svog znanja daleko je veća od vremena i truda uloženog u pripremu izjave za medije ili objave na društvenim mrežama.
Na kraju, ne zaboravite da svi koji vas trebaju čuti, uvažiti i poslušati imaju svoje filtere. Možda misle da znaju bolje od vas “jer su to već čuli na društvenim mrežama”? Možda su u školi prije mnogo godina o nečemu sličnom učili drugačije? Možda jednostavno žele da vas impresioniraju pa glume razumijevanje?
U svakom slučaju, svako od nas odgovoran je za vlastito prokletstvo znanja. Ako nam smeta, umanjuje prilike i otežava komunikaciju, zašto ga ne bismo bar pokušali otkloniti?
Najvažnije je da ne zaboravite da se ništa ne podrazumijeva, i da su vaše ideje, znanje i ekspertiza VIDLJIVI jedino ako o njima komunicirate.
Stručnjacima koji žele ukloniti svoje prokletstvo znanja i tako definirati pametan personalni brend kako bi ostvarili više uticaja i dobili više prilika, dostupan je besplatni priručnik koji se može preuzeti OVDJE. Priručnik je dio inicijative VIDLJIV/A/I koja želi u javnom prostoru pojačati uticaj eksperata, naučnika i kreativaca (posebno žena) jačanjem njihovih personalnih brendova i prilagođenih komunikacijskih strategija.
Šta su motivi i razlozi autorice da svoje znanje i iskustvo poveže u vlastiti personalni brend i besplatno podijeli sa svima kojima može biti korisno? Jednostavno je: znanje koje je (samo) u nečijoj glavi je gotovo bezvrijedno. Komunikacija je jedina moguća veza koja može istovremeno riješiti dva velika problema: s jedne strane iluziju znanja velikog broja nestručnjaka, i prokletstvo znanja stručnjaka i naučnika s druge strane.
