2019. se u Njemačkoj obilježavalo 250 godina od rođenja Alexandra von Humboldta. Tome u čast, Društvo za promociju prirodnih nauka “Nauka i svijet” napravilo je mali animirani omaž ovom velikom istraživaču i naučniku, uz podršku Ambasade Savezne Republike Njemačke u Sarajevu:
Alexander von Humboldt bio je njemački polimat naučnik: bio je geograf, prirodnjak i istraživač. Od svjetskog je značaja i dao je doprinos nizu naučnih disciplina.
Po njemu je 18 mjesta širom svijeta dobilo ime, kao i niz geografskih obilježja – planina, rijeka, jezera, zaljeva. Po njemu je naučne nazive dobilo i 11 vrsta biljaka i životinja, uključujući i jednog pingvina Spheniscus humbolti, jedna vrsta ljiljana – Lilium humboldti, jedna orhideja Phragmipedium humboldtii i jedna podvrsta delfina iz rijeke Orinoko Inia geoffrensis humboldtiana. Jedna regija na Mjesecu se naziva Mare Humboldtianum tj. Humboldtovo more, kao i dva asteroida, a najstariji berlinski univerzitet također nosi ime po njemu i njegovom bratu Wilhelmu.
Ovo znači da je Alexander von Humboldt bio zaista važan naučnik.
Rođen je 14. septembra 1769. u Berlinu, tada Kraljevina Pruska u sklopu Svetog Rimskog Carstva. Imao je brata Wilhelma, poznatog njemačkog lingvistu, mislioca i državnika. Statue oba brata, sa karakterističnim atributima se nalaze ispred ulaza na Humboldtov univerzitet u Berlinu. I Wilhelm i Alexander su imali dobro obrazovanje. Nakon smrti majke, Wilhelm i Alexander postaju nasljednici velikog bogatstva, koje je pripadalo prvom mužu njihove majke. Ovo nasljedstvo će biti glavni izvor finansiranja budućih pustolovina i istraživanja Alexandra von Humboldta.
Otisnuo se na dalek put – čak u Južnu Ameriku, na pet godina. Od 1799. do 1804. putovao je po džunglama Venecuele, proučavajući floru i faunu tropskog područja Latinske Amerike, ali baveći se i arheologijom te antropologijom, geologijom i astronomijom. On je prvi opisao kako indijanci pripremaju otrov kurare kojim mažu strijele za lov.
Istražio je i tok rijeke Orinoko, te opisao kako ekstrakt kore drveta kininovac služi kao tretman kod malarije. Otkrio i opisao niz biljaka i životinja Latinske Amerike, koje su bile potpuno nepoznate Evropljanima, recimo jednu vrstu električne jegulje. Bio je vješt crtač i svoja je otkrića, naročito biljaka, redovno ilustrovao sa velikom preciznošću.
On je prvi zaključio kako su osobine biljnog, pa i životinjskog svijeta u vezi sa okolinom u kojoj rastu i fizičko-geografskim faktorima poput nadmorske visine i geografske širine. Time je postao začetnik biogeografije.
Zaključio je da u Pacifiku postoji morska struja zbog koje na zapadnoj obali Latinske Amerike, u Peruu i Čileu, ima manje padavina i hladnije je i ta struja se danas zove Humboldtova struja.
Izoterme – linije koje spajaju mjesta sa istom temperaturom na Zemlji – također su Humboldtov izum. Proučavao je kulture Inka, Asteka i drugih plemena ovog dijela svijeta. Otkrio je i promjene u intenzitetu Zemljinog magnetnog polja, i potvrdio da se pritisak mijenja sa povećanjem nadmorske visine.
Također, bio je pravi prosvjetiteljski duh i humanista, a podržavao je i mlade naučnike. Primjerice, imao je prepisku sa mladim Charlesom Darwinom dok je ovaj bio na brodu Beagle te ga ohrabrivao u iznošenju ideja.
Bio je u stanju povezivati naizgled nepovezane fenomene i objasniti ih, držeći se principa etike, provjetiteljstva i humanosti. Preminuo je 6. maja 1859.u Berlinu.
U Njemačkoj postoji fondacija koja stipendira naučnike, a zove se Fondacija Alexander von Humboldt.
