Da li ste ikada poželjeli čitati nečije misli? Da li ste ikad pomislili kako bi bilo opasno da neko drugi pročita vaše misli? Da li mislite da bi čitanje misli bilo narušavanje privatnosti i emotivno zlostavljanje? Da li mislite da bi alat koji čita misli nekome olakšao život – ljudima koji ne mogu govoriti, pisati?
U novoj studiji objavljenoj u časopisu Science Advances, pod naslovom „Mind captioning: Evolving descriptive text of mental content from human brain activity”, japanski naučnik Tomoyasu Horikawa, jedini autor rada, predstavio je metodu nazvanu „mind captioning“, koja omogućava generisanje opisa onoga što osoba vidi ili zamišlja — direktno iz skenova aktivnosti mozga. Tehnologija se zasniva na vještačkoj inteligenciji i mogla bi značajno pomoći osobama s poteškoćama u govoru, ali otvara i ozbiljna pitanja o mentalnoj privatnosti.
Naučnici su već postizali da osobe koje su nepokretne i ne govore pomoću misli ispisuju slova.
Kako radi AI čitanje misli?
Tehnika funkcioniše tako što kombinuje duboke jezičke modele (deep learning) s funkcionalnim skenovima mozga (fMRI). Prvo su analizirani tekstualni opisi više od 2.000 kratkih videa, a zatim pretvoreni u jedinstvene „semantičke potpise“ – numeričke reprezentacije značenja. Zatim je AI model treniran na skenovima mozga šest učesnika dok su gledali te videe, kako bi naučio povezati obrasce moždane aktivnosti s tim semantičkim potpisima.
Kada je model obučen, mogao je uzeti novi snimak moždane aktivnosti i predvidjeti šta osoba trenutno gleda. Drugi AI model zatim bi generisao rečenicu koja najbliže odgovara značenju koje je „pročitano“ iz mozga. Na taj način istraživači su uspješno proizvodili koherentne i smisleno strukturirane opise, čak i kada se osoba samo prisjećala sadržaja koji je ranije vidjela.
Prema autorima, ova tehnologija bi u budućnosti mogla postati alternativni način komunikacije za ljude koji ne mogu govoriti, uključujući osobe s afazijom i drugim neurološkim oštećenjima, način da im se vrati glas. Iako je metoda još uvijek u ranim fazama, ograničena na laboratorijske uslove i zahtijeva dugotrajno individualno prilagođavanje, stručnjaci smatraju da predstavlja važan korak ka razvoju neinvazivne komunikacije zasnovane na mislima.
Etičke i pravne implikacije po ljudska prava
No, nije sve tako nevino i humano.
Napredak u dekodiranju misli otvara i etičke dileme. Ovo bi nas moglo učiniti ranjivim na mentalno špijuniranje – skeniranje mozga bi moglo dati sliku šta to mislimo, makar u skicama, ali dovoljno da se osjećamo napadnutim, ugroženim – praktično silovanim. U budućnosti, ako tehnologija zaživi i ne bude strogo regulisana, ovo se može iskoristiti za narušavanje privatnosti, zastrašivanja aktivista i novinara, protiv političkih zatvorenika, i svih onih opresiranih grupa, za ispitivanje, potencijalno i za otkrivanja pripadnika LGBTQ zajednice, političkih protivnika, u komercijalne svrhe – za targetiranje potrošača na osnovu onoga što žele, manipulaciju odlukama potrošača, pa i glasača.
Čak i ako bi se koristila samo u humane svrhe, za pomoć onima koji ne mogu izražavati svoje misli, to bi produbilo jaz između onih koji mogu sebi priuštiti ovakvu tehnologiju i onih koji ne mogu.
Također, šta ako AI model pogriješi i pogrešno shvati nečije misli? Ni mi nismo u stanju uvijek tačno shvatiti nečije misli, riječi, a bez konteksta to postaje još teže, a modelima vještačke inteligencije kontekst i ne ide baš najbolje. Recimo dovoljno je neka pauza u govoru da totalno promijeni značenje neke misli – kao u primjeru iz latinskog jezika Ibis redibis nunquam peribis in bello, koja može značiti, u ovisnosti gdje je zarez (iza redibis ili iza nunquam), značiti Ići ćeš, vratićeš se, nikad u ratu poginuti nećeš ili Ići ćeš vratiti se nikad nećeš, poginućeš u ratu.
Ova tehnologija ne radi samostalno i tek je u povoju – za nju trebaju MRI skeneri, ozbiljni individualni trening modela umjetne inteligencije i svjesna saradnja osobe, a pri tome, kognitivni procesi, asocijativni nizovi, način na koji mislimo, osjećamo, prisjećamo se, povezujemo stvari – nisu uniformni.
Reference:
- Horikawa T. Mind captioning: Evolving descriptive text of mental content from human brain activity. Sci Adv. 2025 Nov 7;11(45):eadw1464. doi: 10.1126/sciadv.adw1464. Epub 2025 Nov 5. PMID: 41191769; PMCID: PMC12588295.
