Nova velika analiza pokazala je da određene vrste fizičke aktivnosti mogu značajno pomoći u snižavanju krvnog pritiska – i to ne samo tokom vježbanja, nego tokom cijelog dana i noći. Najbolje rezultate pokazale su kombinovane vježbe snage i aerobnog treninga, kao i HIIT treninzi visokog intenziteta, dok je aerobna aktivnost poput brzog hodanja, trčanja ili vožnje bicikla ostala najdosljedniji način za snižavanje povišenog pritiska.
Rezultati su objavljeni u maju 2026. godine u naučnom časopisu British Journal of Sports Medicine, a analiza je obuhvatila podatke iz 31 randomizovanog kliničkog istraživanja sa više od 1345 učesnika.
Istraživači su analizirali različite vrste treninga: aerobne vježbe, treninge snage, HIIT (High-intensity-interval training – intervalni trening visokog intenziteta), izometrijske vježbe poput plenka, ali i jogu, pilates i rekreativne sportove poput fudbala ili rukometa. Cilj je bio utvrditi koje aktivnosti najviše utiču na tzv. ambulantni krvni pritisak – mjerenje koje prati promjene pritiska tokom svakodnevnih aktivnosti kroz 24 sata. Upravo se ovaj način mjerenja smatra pouzdanijim pokazateljem rizika za srčani i moždani udar nego jedno mjerenje u ordinaciji.
Najveći pad sistolnog krvnog pritiska – „gornje” vrijednosti – zabilježen je kod kombinovanog treninga, u prosjeku za više od 6 mm Hg. HIIT je smanjio pritisak za oko 5,7 mm Hg, dok je aerobni trening doveo do pada od gotovo 4,8 mm Hg. Značajno smanjenje zabilježeno je i kod dijastolnog („donjeg”) pritiska.
Iako su joga, pilates i rekreativni sportovi takođe pokazali određene koristi, istraživači upozoravaju da za njih još nema dovoljno velikih i kvalitetnih studija kako bi se mogli preporučiti kao glavna terapijska strategija.
Zanimljivo je da su ranija istraživanja često favorizovala izometrijske vježbe (vježbe kod kojih se mišići napinju, ali se pritom ne pomjeraju mišići i zglobovi, poput plenka ili sjedenja uz zid) kao najbolju opciju za snižavanje pritiska. Međutim, autori ove analize smatraju da aerobni trening ima snažniji efekat na krvne sudove i njihovu sposobnost širenja, što dugoročno bolje utiče na regulaciju krvnog pritiska.
Ipak, naučnici naglašavaju i ograničenja studije: mnoge uključene studije imale su mali broj učesnika, podaci o pridržavanju programa vježbanja često su nedostajali, a nuspojave nisu uvijek bile detaljno prijavljene.
Zaključak istraživača je jasan: redovna aerobna aktivnost – sama ili u kombinaciji sa treningom snage – trenutno ima najviše dokaza kao efikasna strategija za snižavanje visokog krvnog pritiska kod odraslih osoba.
