U ovoj epizodi podkasta Nauka govori, s nama je epidemiolog dr Asaf Salčinović iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo koji govori o raširenosti HPV infekcija, humanom papiloma virusu i naglašava kako su prevencija putem vakcinacije (cijepljenja) te redovni skrininzi veoma bitni u borbi protiv ove opake bolesti.

Nauka govori podkast je dostupan na platformama:
Youtube: https://bit.ly/naukagovori-podcast-youtube
Spotify: https://bit.ly/naukagovori_spotify
RadioPublic: https://bit.ly/radiopublic_naukagovori
Apple Podcast: https://bit.ly/applepodcast_naukagovori
Castbox: https://bit.ly/castbox_PNG
Facebook: https://bit.ly/FB_PNG_PL

Jelena Kalinić: Dobrodošli u još jednu epizodu podkasta Nauka govori posvećenom povećanju naučne, digitalne i zdravstvene pismenosti. U ovoj epizodi još jednom s razlogom govorimo o humanom papiloma virusu i HPV vakcinama. U životu sam srela više žena koje su oboljele od raka grlića materice i sve i jedna mi je rekla da su željele da su u svoje doba mogle primiti ovu vakcinu. S nama u gostima u studiju je epidemiolog dr Asaf Salčinović iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

Asafe, ono što mi želimo znati, a vjerovatno i naši gledaoci, da se jako, jako se puno priča o humanom papiloma virusu, ali ljudi ne shvataju da to zapravo nije jedan virus nego da postoji više i kako se ti različiti tipovi humanog papiloma virusa razlikuju po sposobnosti izazivanja bolesti kod ljudi?

Asaf Salčinović: Hvala na pozivu, u svakom slučaju izuzetno sam sretan što u ovakvim podkastima imamo ovakve teme. HPV virus, da pređemo već na pitanje, je virus koji je potpuno prisutan u cjelokupnoj globalnoj populaciji i mi zaista imamo različite genotipove virusa, dakle preko 200 već nekih poznatih do sada, nekada prije 20 godina bio je to puno manji broj. Od tih nekih 200 poznatih genotipova oko 40-tak izaziva određene probleme, počevši od genitalnih bradavica, preko prekanceroznih lezija kod žena na grliću materice i u skladu stim mogu da određeni genotipovi uzrokuju karcinom grlića maternice i ostale karcinome koje mi također povezujemo sa HPV infekcijom, kao što su karcinomi anusa, u području genitalne regije, dakle anusa, vulve, vagine, penisa itd. a mogu i da izazovu genitalne/spolne bradavice koje su nama uvijek opštepoznata tema. Tako da mi, kada govorimo o samom virusu i šta on sve može da uradi, mi uvijek se vraćamo na onu podjelu HPV virusa na visokorizične i niskorizične, odnosno na visokoonkogene i niskoonkogene. Prema tome virus genotip 16 i 18 su takozvani najpoznatiji visokoonkogeni virusi koji nam upravo izazivaju ove karcinome ukoliko se desi infekcija. Svaka infekcija nije uvijek i karcinom – to je ono što uvijek treba izdvojiti. I mi obično raspolažemo sa podacima gdje otprilike 90% infekcija HPV virusom prođe spontano. Dakle, naš se organizam s tim izbori. 10% pravi probleme. U tih 10% mi onda gledamo koji je virus: visokorizični ili niskorizični i u skladu s tim znamo šta možemo očekivati.

Jelena Kalinić: Ja ću se samo vratiti, za ljude koji nas prate a koji možda ne razumiju neku ovako terminologiju: onkogen, da se podsjetimo, znači onaj koji izaziva rak.

Asaf Salčinović: Tako je. U nekom najosnovnijem objašnjenju upravo to znači. Dakle, kad kažemo visokoonkogeni dakle postoji visoka mogućnost da taj konkretno tip virusa odnosno genotip izazove, dovede do karcinoma.

Jelena Kalinić: Ono što bih još voljela da nekako naglasimo: kad ste rekli da oko 90% zapravo ne izaziva te neke drastične stvari, bitno je razumjeti da mi nikad ne znamo ni kojim ćemo tipom virusa biti zaraženi, s kojim ćemo kontaktirati, tako da zapravo sve trebamo tretirati kao visokorizično.

Asaf Salčinović: Tako je, mi u momentu kada se desi infekcija HPV-om prvo ne moramo uopšte znati da smo inficirani HPV-om jer on obično prolazi asimptomatski, nemamo dakle simptome, dok se već ne dese problemi koji zahtijevaju dalji tretman. Prema tome, mi ne znamo kojim ćemo tipom HPV virusa biti zaraženi i mi ne znamo šta nam taj HPV virus može izazvati i do čega dovesti.

Jelena Kalinić: I čak može da isti tip virusa na jednoj osobi koja ima jači imunitet ništa ne prouzrokuje, neke drastične stvari, a nekome kome je u nekom trenutku, zbog stresa ili nečega, oslabljen imunološki sistem bude baš katastrofa. Dakle, voljela bih da sad razumijemo koliko je sam HPV, znači svi tipovi, koliko su rasprostranjeni u populaciji globalno i kod nas? I koje su demografske grupe ljudi najugroženije?

Asaf Salčinović: Eh sad, o HPV virusu kada je u pitanju demografija, dakle kada pogledamo u kojem je regionu najviše inficiranih, kako se kreće statistika svjetska po tom pitanju, koliko imamo inficiranih, koliko imamo onih koji imaju već karcinom itd., onda mi to možemo govoriti sa različitih aspekata. Sam HPV, odnosno kada govorimo o infekcijama mi kažemo: prema svim do sada dostupnim podacima svjetskim da negdje 14 miliona slučajeva imamo godišnje inficiranih.

0/05/10

Jelena Kalinić: Globalno?

Asaf Salčinović: Globalno, jeste. Kada govorimo o evropskom regionu konkretno, mi kažemo da negdje 10% svih svjetskih slučajeva se dešava u evropskom regionu. Šta to konkretno znači u brojevima? Ako govorimo da imamo otprilike 600 000 novih slučajeva karcinoma, negdje 66-67 hiljada je samo u Evropi urinokarcinoma i grlića maternice konkretno. Dakle, kada govorimo o rasama nema neke velike razlike, ali imamo u regionima gdje je velika gustina naseljenosti, gdje imamo veći broj populacije onda automatski govorimo o Africi, Aziji i Južnoj Americi kao regionima u kojima imamo visoke incidence svih ovih karcinoma koje smo nabrojali i generalno HPV infekcije naravno.

Jelena Kalinić: Jeste, zato što je više ljudi i vjerovatno zato što je manja dostupnost vakcina.

Asaf Salčinović: Pa sve sad zavisi kako je koja zemlja pristupila programu imunizacije protiv HPV virusa, odnosno infekcija izazvanih HPV virusom, kako je uvela u svoj program odnosno kalendar imunizacije zaštitu, za koje sve skupine ciljne itd. Tako da ima mnogo faktora od kojih to ovisi, a naravno mi se onda vraćamo i na onaj momenat seksualnog ponašanja obzirom na način kako se virus prenosi. Dakle, ponašanje u populaciji, i to se razlikuje od regije do regije.

Jelena Kalinić: Ali bismo ovdje možda trebali reći da nije seksualni kontakt jedini način prijenosa ovog virusa, ovih tipova virusa.

Asaf Salčinović: Tako je. Mi kada govorimo o prijenosu HPV-a onda govorimo da se on prenosi: koža na kožu, koža na sluzokožu, intimnim odnosom itd. Dakle, sam dodir genitalnih regija može izazvati prijenos, ne mora biti intimni kontakt u smislu seksualni čin, dakle dovoljan je dodir kože na kožu ili kože na sluzokožu i naravno mora biti na onog koji prenosi ili prenosioca.

 

Jelena Kalinić: Bili su slučajevi nekada davno pojave bradavica kod djece na rukama, a zapravo djeca nisu bila u seksualnom kontaktu ali su jedni drugima rukovanjem u igri prenosili…

Asaf Salčinović: To je prijenos s kože na kožu.

Jelena Kalinić: To je niskorizični, ali opet je ružno, teško se tretira, uporan je… Već ste vi jednom rekli ali ja bih voljela da se ponovi, jer uvijek je nekako taj fokus na ženama, na raku grlića maternice a manje na tome kako zapravo štiteći se vakcinama od humanih papiloma virusa štitimo i muškarce. Dakle, svi ti drugi oblici, vrlo ružni oblici raka koji se mogu dešavati, znači kompletne populacije neovisno o spolu.

Asaf Salčinović: Tako je. Obzirom da je vakcina uvedena već prije gotovo 20 godina, u nekim zemljama, to je sve počelo 2006.-2007. godine. Sad postoje mnogobrojni podaci u tim zemljama koje već imaju mnogobrojne rezultate, provedene studije, nakon uvedene vakcinacije. Tada je bio, naravno, fokus karcinom grlića maternice, jer mi znamo obzirom na podatke koje imamo iz svjetske statistike da je to jedan četvrti karcinom kod žena između 15 i 45 godina u svijetu, po učestalosti govorimo. I onda je bio fokus na to – da se baziramo na to kako da preveniramo karcinom, neki koji je četvrti najčešći kod žena. Zato je bila ta najviše priča i fokus na tome. Naravno, mi ćemo s godinama uvidjeti da su mnogobrojni drugi karcinomi također usko vezani sa HPV infekcijom. Onda smo počeli da govorimo i o karcinomu anusa i vagine i vulve, pa onda došli do grla, do usne duplje… I kada mi pogledamo svjetske podatke, kada pogledamo i lokalno, mi vidimo da kada saberemo sada karcinome usne šupljine sa karcinomima larinksa, grla, kada pogledamo karcinome anusa, vulve, vagine, kada saberemo sav taj broj i pogledamo broj karcinoma grlića maternice vidjećemo da se ovi ovamo karcinomi ozbiljno približavaju po učestalosti ovom karcinomu grlića maternice. I onda smo došli do situacije u kojoj kažemo: idemo u vakcinaciju što ranije da organizam bolje odgovara imuno na vakcinu, što se ranije vakcina primi. I onda su zemlje počele da uvode i vakcinu za dječake.

Jelena Kalinić: Zapravo se radi o tome da je potrebno vakcinu primiti, odnosno uvesti, u dobi kada ljudi, djeca još nisu toliko izloženi tom virusu – manji je rizik i bolje se razvije zapravo imunitet. Jer ovdje smo zapravo došli do mog sljedećeg pitanja na koje ste vi odgovorili, a to je važnost prevencije i vakcinacije.

Asaf Salčinović: Kada govorimo o prevenciji, ono što je veoma bitno je da moramo tu prevenciju podijeliti na primarnu, sekundarnu i tercijarnu. Zašto? Zato što primarna ne isključuje sekundarnu, a sekundarna ne isključuje primarnu. Primarna prevencija je isključivo vakcinacija. Mi govorimo dakle o infekciji HPV-om čije posljedice mi vakcinom možemo spriječiti i to je nešto što je, tako da kažem, zlatni standard, nešto što ne smijemo zaobići, što nam se pruža prilika da uz minimalne… uz minimalnu intervenciju mi zapravo spriječimo kod nekoga za 10, 5, 15 godina karcinom. A obzirom da znamo kakva nam je statistika i da znamo da imamo 350 hiljada smrtnih slučajeva kod konkretno kod karcinoma grlića maternice…

Jelena Kalinić: Za Bosnu i Hercegovinu?

Asaf Salčinović: 350 hiljada u cijelom svijetu. Dakle ako mi to možemo spriječiti, onda zaista više nema potrebe da se diskutuje o važnosti primarne prevencije. Sekundarna prevencija podrazumijeva screening, zato što smo se vakcinisali nećemo isključiti screening.

Jelena Kalinić: Dosta je ginekologa bilo u početku zabrinuto zbog vakcinacije, bojali su se da žene neće dolaziti na screeninge poput PAPA testa jer se osjećaju sigurnim. Međutim, uvijek bi trebalo upozoriti, jer na žalost screeninga za muškarce namamo ali za žene imamo, da iako ste primile vakcinu nekad u djetinjstvu ili možda u kasnijoj dobi, potrebno je raditi redovne ginekološke preglede i PAPA test.

Asaf Salčinović: Tako je. To je obavezno, zato kažemo da primarna ne isključuje sekundarnu prevenciju. Dakle, pregledi ginekološki, PAPA testovi, to je nešto što je obavezno i treba raditi u skladu sa preporukama koje važe u ginekologiji samoj.

Jelena Kalinić: Obično je to jednom godišnje, a za rizične, ako je već bila neka istorija u porodici, čak i dva puta godišnje. Šta nam je tercijarna?

Asaf Salčinović: Tercijarna je tretman. To je kad već promjene i kada, evo konkretno, na grliću maternice kad imamo promjene, kad imamo prekancerozne promjene, kad imamo lezije.

Jelena Kalinić: Žene često pogrešno shvate da je imati CIN kraj života jer to je taj rak. Ali i CIN se može tretirati, ne tako jednostavno ali može.

Asaf Salčinović: Zato i govorimo da je ovo tercijarna prevencija, dakle mi je možemo tretirati. Zato se sve veže, vežu se i ciljevi globalno Svjetske zdravstvene organizacije koja govori o onom poznatom omjeru 90-70-90% pa kažemo tamo 90% da vakcinišemo djevojčica do 15 godina, to je cilj do 2030-te, 70% da se radi screening svih žena do 35-te, pa drugi put do 45-te da se ponovi. I naravno treći cilj nam je 90% da imamo tretmana obavezno urađenih kod žena kod kojih je otkriven karcinom, odnosno neka prekanceroza. Dakle da prođu kroz tretman jer on se može tretirati ukoliko na vrijeme reagujemo.

Jelena Kalinić: Tu isto treba reći da niti jedna vakcina koju imamo nije 100% efikasna, da smo apsolutno zaštićeni i upravo zato što nas ne pokriva 100% sa svim mogućim tipovima, potrebno je raditi i ove screeninge da se „uhvati“ na vrijeme promjena i da se može… znači što prije se uhvati lakše ju je tretirati.

Asaf Salčinović: Tako je, to ja apsolutno tačno. Mi u vakcinama znamo koje sojeve imamo, protiv kojih sojeva nam vakcina pruža zaštitu a rekli smo ima ih preko 200 genotipova. Dakle onog momenta kada mi suspregnemo djelovanje određenih sojeva dođu ovi drugi koji zamijene u populaciji ove. Nama je najbitnije da sada, po svim studijama – podacima, preveniramo aktivnost 16-ke i 18-ke koji su visokorizični, a usput, zašto da ne, i spolnih bradavica 6-ice i 11-ke.

Jelena Kalinić: E to je to što često u komentarima gledatelja/čitatelja možemo naći: jedna vrsta i dezinformacije ali i na neki način pozitivnog onog pitanja koje propituje zapravo efikasnost vakcina. A to je, to sam apsolutno ispod svakog teksta o humanom papiloma virusu našla da neko to pita, koliko je ta vakcina efikasna ako imamo preko 200 sojeva a ona nas štiti najviše od 9 sojeva. Znači imamo i vakcine koje štite samo od 2 ova visokorizična… znači dvovalentna i ima ova vakcina koja štiti od 4 soja – to je čevero- ili tetravalentna, da se ljudi ne zbune oba termina su prihvatljiva i jasna. I ta devetovalentna ili nonovalentna vakcina. Dakle ne štiti nas od svih 200, kako nas onda uopšte te vakcine štite ako nas ne štite od svih 200? Da li je potrebno napraviti vakcinu koja će štititi od 200 sojeva HPV-a?

Asaf Salčinović: E pa upravo to, maloprije smo o tome govorili o ovom screenengu itd. gdje spomenemo PAPA test koji nam pokazuje je li CIN1, CIN2, CIN3, ali imamo i HPV tipizaciju a to je poseban test u okviru screeninga koji se radi da vidimo koji je soj virusa. Eh sad vidite, zemlje koje su davno uvele vakcinu imaju podatke, vrlo detaljne, imaju uvedene screeninge već duži niz godina, dakle koje rade HPV tipizaciju regularno, imaju podatke na osnovu kojih vide koliko mi to u populaciji zaraženih imamo kojeg tipa virusa. I upravo zato su proizvođači stavili fokus na ovih 2, 4, odnosno 9 sojeva protiv kojih su napravili vakcinu odnosno cjepivo.

Jelena Kalinić: Jer nas ovi drugi, ako nas i zaraze, ako se inficiramo neće biti neka strašna bolest, neće biti tako strašni efekti, ali ako smo zaštićeni od ovih 16, 18, i koje već imamo koji izazivaju kondilome onda smo najzaštićeniji uz naravno ovo praćenje i screeninge. Dakle nije potrebno da vakcina sadrži svih 200 sojeva.

Asaf Salčinović: Nije potrebno jer mi po svim podacima tačno znamo koliko nam se tu koji soj pojavljuje i mi evo recimo konkretno gledamo soj 16 i soj 18 koji uzrokuju preko 90% ovih karcinoma grlića maternice konkretno ili ne znam 70 ili 80% određeni tipovi virusa uzrokuju ovih karcinoma usne duplje odnosno šupljine itd. Dakle imamo sve podatke i proizvođač je dužan sve to uzeti u obzir uopšte da bi mogao plasirati vakcinu, pored svih drugih istraživanja.

Jelena Kalinić: To zapravo nazivamo: medicina bazirana na dokazima.

Asaf Salčinović: Tako je.

0/17/25

Jelena Kalinić: Kakvi su trendovi obolijevanja od HPV infekcija i karcinoma povezanih sa HPV infekcijama u našoj zemlji, znači konkretno i globalno? Otprilike smo već neke brojeve čuli, ali posebno za Bosnu i Hercegovinu možemo li to da naglasimo?

Asaf Salčinović: Spomenuli smo ove brojeve globalno i u Evropi. Bosna i Hercegovina, na žalost to moramo reći, nema identificirane registre svih karcinoma, ni… to ne znači da nemamo nikakve podatke. Vi znate kako je država strukturirana – Federacija, 10 kantona, 10 zavoda za javno zdravstvo koji dobijaju prijave o oboljenjima, to registruju, prave svoje izvještaje, sve naravno na osnovu struke i pravilnika kako se o čemu izvještava. Dakle, gledamo prvih 10 oboljenja, svih, po učestalosti itd. I vi znate da su puno ova nezarazna hronična oboljenja poput dijabetesa negdje u top tih… Negdje kada gledamo, konkretno kada gledamo karcinome znamo isto tako da među prvih 5 da se kreću karcinom dojke, karcinom kolorektalni, pluća, prostate itd. I onda dobijemo u onim ostalim karcinomima, između ostalog, i karcinom grlića maternice. Kada gledamo grubo podatke, evo konkretno u Kantonu Sarajevo, obzirom da sam u ZZJZ kantonalnom, mi otprilike imamo neki trend gdje oko 20 žena na 100 000 stanovnika ima karcinom grlića maternice.

Jelena Kalinić: Otprilike kojih su godina žene? Da li tu dolaze starije ili mlađe žene?

Asaf Salčinović: To su nama većinom sve upravo… ta se granica pomijera znate, mi sve više vidimo da su to mlade žene koje ima onda za posljedicu… sad možemo samo razgovarati o posljedicama jednog karcinoma grlića maternice kod jedne tridesetogodišnjakinje, ili dvadesetsedmogodišnjakinje, šta dalje sa reproduktivnim zdravljem itd. Ima puno posljedica. Mi stalno govorimo o… a onda, zato je bitna ona tercijarna prevencija da liječimo, jer imamo mi slučajeve gdje otkrijemo lezije na vrijeme, odradimo tretmane sve – naši onkolozi, naši ginekolozi to odrade sve. Takve djevojke, odnosno žene i rode djecu i sve…

Jelena Kalinić: Dakle, nije kontraindikacija za trudnoću, ali može napraviti zapravo neke komplikacije u trudnoći zbog skraćenja grlića usljed tih tretmana.

Asaf Salčinović: Tako je. Zato je vrlo bitno sve na vrijeme raditi i najveći fokus staviti na ovu prevenciju i promociju znate.

0/20/04

Jelena Kalinić: Vratila bih se na sve zemlje koje su zapravo imale dugogodišnju praksu vakcinacije protiv HPV-a. Mislim da se to radi u Skandinaviji, tu je recimo Danska, Australija, Ujedinjeno Kraljevstvo… Koliko su studije, dakle longitudinalne studije, da objasnimo: to su studije koje prate pacijente, odnosno one koji su primili vakcine, ne samo pacijente, godinama, po 10 pa i više godina. Kakvi dokazi postoje iz tih studija o efikasnosti i sigurnosti ovih vakcina?

Asaf Salčinović: To je odlično pitanje. To je još jedna stvar koja nam služi uvijek kao argument jer mi možemo vidjeti u svijetu kako su zemlje kroz program praćenja imunizacije, nakon 15 godina, prikazale i gledale svoje rezultate kada je u pitanju incidenca HPV infekcija i kad su u pitanju svi ovi karcinomi. Primjer koji vrlo često se koristi, koji ćemo vrlo često sresti i kroz pretraživače i kroz baze podataka i studije, je primjer Australije. Australija je 2006.-2007. uvela vakcinu u svoj program i onda kroz sve ove godine posmatrala šta se dešava. Prva je izbacila rezultate i nama je dovoljno samo reći: 92% redukcije, smanjenja infekcije HPV-om u populaciji. Zašto je to bitno reći? Kad mi kažemo pa slušaju svi 92% se smanjilo, a šta je bilo prije? Smatra se da prije uvođenja vakcine, da su Australijanci 90% bili zaraženi, dakle HPV infekciju neku imali – znali, nisu znali… sad ne govorimo o oboljenjima.

Jelena Kalinić: Gotovo svaki odrasli jednom u životu se morao zaraziti…

Asaf Salčinović: 80% seksualno aktivnih sigurno dobije HPV neki, eh sad idemo ono: da li se tijelo izbori samo ili se dobije neka određena bolest ili problem, to sad sve ovisi od samog organizma i naravno soja virusa. Ali Australija je definitivno jedan od najboljih primjera šta uradi vakcinacija koja uđe u obavezni kalendar. Naravno i oni su počinjali etapno – pa su uvodili za djevojčice, pa su uvodili za dječake. Sada kako govorimo, sada je najpopularnija ta vakcina gender neutralna, dakle nema više priče o tome. Mi moramo proći kroz te etape, tako da naravno i obzirom na sredstva finansijska itd ali je odlična stvar da je imamo.

Jelena Kalinić: Ono što me još zanima: ove studije duge koje su pratile kroz niz godina ljude koji su primili vakcine, tinejdžere koji su primili vakcinu – kakav je bio nekakav sigurnosni efekat? Da li se primijetilo da nešto… da ta djeca imaju više zdravstvenih problema, da li su imali problema s plodnošću, reproduktivnim svim stvarima? Ili su zapravo studije pokazale da pored smanjenja incidencije/učestalosti ovih tipova karcinoma koji su povezani sa HPV-om, zapravo nema neki veliki efekat na ugrožavanje zdravlja? E to obično roditelji pitaju. Boje se, čuju razne dezinformacije i boje se dati tu vakcinu.

Asaf Salčinović: Mi govorimo o proizvođačima vakcina koji su svjetski renomirani. Dolaze iz zemalja koje imaju toliko rigoroznu regulativu i provjeru…

Jelena Kalinić: Još ću naglasiti da postoje i nezavisne studije, eh kažu ako je to proizvođač sam napisao da mu valja…

Asaf Salčinović: Ne može proizvođač ništa sam. Ne može ništa da radi sam, a drugo postoje regulatorna tijela koja sve to provjeravaju kroz neovisne studije, kroz prikupljanje podataka. Pa podatke recimo prema SZO ne prikuplja proizvođač. SZO to radi u različitim regionima, prikuplja podatke i daje svoje preporuke koje se mogu čak i razlikovati od onoga što je napisao proizvođač. Tako da sigurnost i efikasnost vakcine je visoka, tu nema apsolutno nikakve dileme jer postoje mnogobrojne studije koje su to dokazale. Nikakva priča o reproduktivnom zdravlju i uticaju na reproduktivno zdravlje, o djevojčicama koje padaju u nesvijest zbog vakcine jer je kao vakcina kriva… Dakle, govorimo o koincidentalnim stvarima: mi bismo morali sve to istražiti neovisno od vakcine pa da kažemo šta je bilo kod te djevojčice ili žene, ili dječaka itd.

Jelena Kalinić: Ali na populaciji se pokazalo: efikasne su i sigurne, i to nam je najvažnija poruka za roditelje

Asaf Salčinović: To je uvijek… pa ovo je vakcina… pa 500 miliona ljudi je dobilo ovu vakcinu globalno

Jelena Kalinić: I nije…

Asaf Salčinović: Dakle mi nemamo ni jedan sigurnosni signal koji će reći da je vakcina nešto konkretno sama izazvala. Dakle imamo apsolutno sigurnu vakcinu i ono što je dobro je da u BiH imamo upravo jednu…

Jelena Kalinić: Znači poruka bi bila za kraj da jedna od najboljih stvari koje možemo učiniti za našu djecu, za mlade, jeste da ih vakcinišemo HPV vakcinom

Asaf Salčinović: Tako je. Evo i kao zdravstveni radnik, kao ljekar, kao specijalista epidemiologije, kao neko ko je građanin ove naše zemlje: to je jedina najbitnija…

Jelena Kalinić: Smanjenje patnje…

Asaf Salčinović: Tako je! …najbitnija preporuka i poziv svima da iskoriste evo ovo što se država pobrinula da nam nabavi vakcine, besplatne. I sad je evo program u toku za sve djevojčice osmih razreda. Dakle, ovo je sada poziv i alarm da zaštitimo, sada u prvoj etapi naše djevojčice a buduće žene, majke od vrlo opasnih oboljenja, jer evo kao što vidimo HPV… pa mogli bi još ne znam koliko pričati šta sve može da izazove. I mi imamo u rukama alat koji će nam pomoći: siguran, efikasan. 15 do 18 godina se već koristi u svim zemljama u koje mi po pitanju bilo čega drugog gledamo uvijek otvorenih očiju i prepisujemo stvari. Dakle, ako jedna Engleska, odnosno UK, Švedska, Francuska, Španija imaju to u svojim kalendarima imunizacije i već toliko godina jedna Australija… imamo sve podatke, ljudi nemaju… Pa evo ne znam – jedna Škotska koja je radila opservacijsku studiju. Počela je vakcinaciju 2008., uzela tu kohortu, tu ciljnu skupinu djevojčica koje je tada vakcinisala i sada ih provjerila da vidi ima li kod njih negdje nekog karcinoma? Ni jedan!

Jelena Kalinić: Dakle 2 do 3 “pikice” za zdravo odraslo doba.

Asaf Salčinović: Nema karcinoma! To je nama najbitnije, to je ono što je cilj SZO pa i globalne do 2030. Dakle rezultati su neminovno toliko jasni, zasnovani na dokazima, imamo efikasnu vakcinu. Da ne pričamo više o tome koliki nam je broj karcinoma grlića maternice, a tek šta nam se dešava sa svim drugim karcinomima koje HPV izaziva. Da ne govorim o karcinomu usne šupljine, to su strašni karcinomi. Mi ovdje govorimo najčešće o adenokarcinomima, ili skvamoznim recimo kad je usna duplja u pitanju. Tako da ovo je jedinstvena prilika da mi zaštitimo našu populaciju dugoročno. Nećemo mi prekosutra izaći i reći “eh evo ga mi smo to riješili!”. Evo i ove zemlje izlaze nakon 15 godina i imaju vrhunske rezultate. E pa haj’mo i mi to napraviti kad nam je već to sve “na izvolite”, kad već imamo priliku.

Jelena Kalinić: Doktore Salčinoviću, puno hvala na ovim informacijama i nadamo se da će se roditelji ohrabriti i da neće vjerovati dezinformacijama nego riječima stručnjaka da ipak tu urade jednu dobru stvar za svoju djecu. Hvala vam puno!

Asaf Salčinović: Hvala vama na pozivu i na prilici da kažemo i razgovaramo o svim ovim temama, iznesemo ove podatke i pozovemo roditelje ovih djevojčica…

Jelena Kalinić: I dječaka na kraju

Asaf Salčinović: I dječaka – nadam se da će to biti isto uskoro, dakle otvorena je mogućnost širenja tih ciljnih skupina. Dakle, evo ga: da počnemo odmah od sad!