Himerizam i njegove varijacije poput mikrohimerizma i mozaicizma nisu tolika rijetkost u prirodi, pa čak ni kod ljudi. Naučnici su u Pensilvaniji uhvatili pticu Pheucticus ludovicianus, koja je pola mužjak pola ženka. To možemo zaključiti prema bojama perja koje sve do repa pokazuju spolni dimorfizam. Jedna strana ove ptice je mužjak, a druga ženka. Radi se o rijetkom primjerku ginandromorfa, ali ovaj primjerak, uhvaćen 2020. nije jedini. Prije koju godinu je senzacija bila papagaj-tigrica koja je također imala ginandromorfiju.

Izvor: Guardian via Pinterest

Papagaja-tigricu (Melopsittacus undulatus) kojeg vidite na slici gore nisu ofarbali čaršijski mangupi. Tigrica je himera, tzv. “halfsider”, ginandromorf, što će reći da joj je jedna strana tijela obrasla perjem karakterističnim za mužjaka, a druga ima perje ženke. 

 

 

2014. je zabilježen i ginandromorf kardinal (Cardinalis cardinalis).

 
Ovo stanje, u kojem životinja ima muške i ženske osobine podijeljene po sredini tijela, naziva se obostrani ginandromorfizam. Smatra se da ginandromorfija kod ptica proizlazi iz pogreške tokom stvaranja jaja. Neoplođena jajašca obično sadrže jedan spolni kromosom: Z ili W (muške ptice su ZZ, dok su ženke ZW). Ali vrlo rijetko, jaje se razvija s dvije jezgre, jedna koja sadrži Z hromosom, a druga W hromosom. Ako se ovo jaje oplodi, ono se sjedinjuje sa spermom koja nosi Z kromosom da bi stvorio zametak sa nekim stanicama koje su ZZ, proizvodeći muške osobine, a neke koje su ZW, proizvodeći ženske osobine.

Tetragametski himerizam nije česta pojava kod ljudi, međutim mozaičnost DNK kojoj uzrok nije spajanja dva embriona i nije tako rijetka.

 

Zapravo, prisustvo DNK druge osobe u organizmu je češće nego što pretpostavljamo.

 

Jedna studija iz 1996. godine, objavljena u PNAS (Bianchi et al.) je case-study žene u čijem su se organizmu fetalne stanice djeteta zadržale 27 godina nakon porođaja. I ovdje je po sredi mikrohimerizam, ali različitog porijekla nego onaj u slučaju Dr Housea. Jedna druga studija, objavljena u Journal of Clinical Investigation (Maloney et al.) je pronašla stanice majke u djetetu.

 

X i Y hromosomi

Himerizam i njegove varijacije kod ljudi

Žene imaju dva X hromosoma, muškarci jedan, žene su XX, muškarci XY. Međutim, kada je imunolog Lee Nelson 2012. analizirao uzorke mozga post mortem jedne žene, našli su XY stanice. Žena sa muškim stanicama u mozgu je imala 94 godine kada je preminula. U autopsijama mozga 59 žena u 63% slučajeva je pronađen Y hromosom (sina). I ne samo to: ove stanice, budući da su mlade, embrionalne, integrirale su se u postojeće tkivo te su se neki neuroni razvili iz ovih fetalnih stanica.
 
Ovakvi slučajevi mikrohimerizma nastaju kada stanice fetusa preko placente dospiju u majčin organizam (ili obrnuto) te onda, putem krvi “imigriraju” u neki drugi dio tijela, inkorporiraju se tu, integriraju, pa čak i preuzimaju neke fiziološke uloge. Teoretski, tijelo bi trebalo odbaciti ovakve stanice sa stranom DNK u okviru imunološkog odgovora, međutim to se ne desi – ne treba zaboraviti da su u pitanju stanice roditelja i djeteta, koje dijele podosta sličnih DNK sekvenci, MHC (major histocompatibility complex – specifična “lična karta” stanice od proteina na površini membrane) im je slična te ovakve stanice mogu proći “ispod radara” imunološkog sistema.
 

Stanice fetusa mogu da inflitriraju i tkivo dojke. Kada je tim Instituta za rak u Bostonu analizirao tkivo dojki, u 56% slučajeva našli su Y hromosom. Veoma je moguće da praktično sve žene koje zatrudne imaju mozaičan profil DNK.

Izvor: fineartamerica.com
Također, postoji i mozaičnost uzrokovana alogenskim presađivanjem koštane srži. Postoje i slučajevi kada stanice transplantirane iz koštane srži donora ne samo da zamijene krvne stanice primatelja, nego se integriraju kao epitelne stanice unutrašnje strane obraza (bukalna sluznica). Naučnici iz Insbruck Medical University su upravo to pronašli u 74% uzoraka bukalne sluznice uzetih od pacijenata koji su devet godina prije primili transplantaciju koštane srži. 

 

Izvor: flickr
 
Zbog čega sve ovo pričam? Zašto se ovoliko zadržavam na fenomenu različitih tipova himerizma / mozaičnosti?
 
Obično učimo kako je je genetička informacija u svakoj stanici jednog organizma ista. Od toga polaze i forenzičari. Međutim, već je opisan slučaj muškarca osumnjičenog za silovanje i ubistvo kod kojeg se uzorak DNK iz pljuvačke nije poklapao sa uzorkom iz sperme. Mislim da je i u jednoj epizodi C.S.I. bio takav slučaj. 
 

Naravoučenije – ne treba ništa uzimati za dogmu, uvijek ima neki “special case”.

 

Lady Gaga, “Born this way”:

 

 

 

himerizam i njegove varijacije