Studija koja dolazi s Kaiser Permanente i Johns Hopkins pomaže u definisanju dugog COVID-a kako bi se učinkovitije dijagnosticirala i pomogla u liječenju bolesti. Dugi ili dugotrajni kovid te postkovid sindrom je fenomen kada osobe koje su imale ovu bolest još dugo osjećaju simptome. 

Naime kod 30-40% osoba koje prebole COVID-19 neki simptomi se “vuku” još mjesecima po prebolijevanju ili se jave neka stanja koje osobe nisu imale prije, poput dijabetesa i povišenog krvnog pritiska. Tu je i kratkoća daha, nemogućnost obavljanja fizičkih napora kao prije bolesti (recimo, trčanje). Međutim naučnici i ljekari još nisu sigurni oko definisanja “dugog kovida” i “postkovid sindroma” te neki preporučuju jasnije definisanje ovo dvoje i da su to različite stvari. 

Procjenjuje se da najmanje 65 miliona ljudi širom svijeta ima hronični COVID-1, odnosno dugi kovid, a stvarni broj je vjerovatno veći. Pregled stanja procjenjuje da će 10% ljudi zaraženih virusom SARS-CoV-2 imati dugotrajne simptome. “Dijagnostičke i mogućnosti liječenja trenutno su nedostatne, a mnoga klinička ispitivanja su hitno potrebna”, zaključuje studija. Otkriće bi trebalo potaknuti preispitivanje politika koje dopuštaju da se COVID-19 gotovo nekontrolisano širi među ljudima koji su najmanje osjetljivi na teške bolesti.

Australski naučnici su nedavno, u saradnji s američkim epidemiologom Ericom Topolom u januaru 2023. objavili studiju u Nature Reviews Microbiology, pod naslovom “Long COVID: major findings, mechanisms and recommendations”, u kojoj upozoravaju na raširenost dugog kovida.

Simptomi dugotrajnog/dugog COVID-a variraju, ali mogu uključivati jak umor, oštećenje mozga i disfunkciju nervnog sistema, kao i mučninu i otežano disanje. Rizik dugog kovida se povećva s brojem reinfekcija.

Istraživači koji su učestvovali u ovom izvještaju vjeruju da postoje značajne sličnosti između dugog COVID-19 i nekih hroničnih zdravstvenih stanja, poput mijalgijskog encefalomijelitisa/sindroma hroničnog umora i poremećaja autonomnog nervnog sistema. Otprilike polovina ljudi koji dugo žive s COVID-om ispunjava kriterije mijalgijskog encealitisa/sindroma hroničnog umora.

U ovom trenutku, s dostupnim studijama, čini se da je razlika između post-COVID-a i dugotrajnog COVID-a vrlo nejasna, samo zbog vremenske procjene. Po našem mišljenju, izoštravanje definicije post-COVID-a i dugotrajnog COVID-a više je od akademskog interesa. U međuvremenu, predlažemo da terminologija ostane jednostavna“, navodi se u pismu uredništvu Journal of Infection and Public Health iz 2021.

1 od 4 osoba koje su preboljele kovid  prijavljuju simptome i sedam mjeseci nakon negativnog prebolijevanja, a rad u Annals of Internal Medicine, pokazuje da je postojanost simptoma češća kod žena i kod ljudi koji su u nekoliko dana nakon infekcije imali nekoliko simptoma. Simptomi mogu varirati sedmicama do mjesecima, ali se njihov intenzitet s vremenom smanjuje.

Prema radu objavljenom u Nature u januaru 2022. postoji dugoročan upalni odgovor nakon čak i blagog do umjerenog akutnog COVID-19 te imunološka disfunkcija.

Također, čini se kako različite varijante virusa izazivaju različite simptome dugog kovida. Analize sugerišu da su osobe s težim oblicima, kojima su bili potrebni imunosupresivni lijekovi kao što je tocilizumab, imale 6x veću vjerovatnost da će prijaviti simptome dugog kovida, dok su oni koji su primali  kisik imali 40% veću vjevovatnost da će imati trajne probleme. Izgleda da ovo vrijedi i za osobe koje su primale kortikosteroide. Sve ovo ne znači da su lijekovi uzrokovali kovid, nego prije da je klinička slika bolesti bila ozbiljnija a sa time ide i veći rizik razvoja postkovid sindroma.

Analize su pokazale i da molekule koje su važne za imunološki odgovor kao što su interferoni tipa 1 i tipa 3, a koje obično nastaju u vrijeme virusne infekcije, mogu kod nekih osoba biti na visokoj razini i mjesecima nakon prebolijevanja.

Nova studija, pod naslovom “Post-Acute Sequelae of SARS-CoV-2 with Clinical Condition Definitions and Comparison in a Matched Cohort,” koja je objavljena 12. oktobra 2022. u Nature Communications, identificirala je 17 stanja-simptoma povezanih s dugim kovidom:

  • Druge bolesti donjeg disajnog sistema
  • Dijabetes
  • Gastrointestinalna bolest
  • Vrtoglavica 
  • Bolovi u trbuhu
  • Nespecifična bol u prsima
  • Poremećaji mentalnog zdravlja
  • Poremećaji anksioznosti
  • Genitourinarni simptomi
  • Umor i malaksalost
  • Srčane aritmije
  • Poremećaji živčanog sistema
  • Zatajenje disanja
  • Anosmija (gubitak mirisa)
  • Mučnina i povraćanje
  • Poremećaji tekućine i elektrolita
  • Nutritivni, endokrini i metabolički poremećaji

Istraživače su najviše zanimala stanja koja su se razvila kod njihovih pacijenata unutar 30 dana od pozitivnog testa na COVID-19 i koja su trajala gotovo četiri mjeseca nakon datuma testiranja, te stanja koja su se razvila u razdoblju od 30 do 120 dana nakon pozitivnog testa. Ključna stanja uključivala su gubitak njuha, srčanu aritmiju, dijabetes, genitourinarne poremećaje, umor i bol u prsima.

Zanimljivo je da studija ne navodi kardiovaskularne poremećaje kao što je povišenje krvnog pritiska, koje je također uočeno kod nekih pacijenata u drugim studijama. U ovu studiju nisu uvršteni ni dermatološki problemi s kožom (osip) i kosom (ispadanje kose) te tromboembolije koje su bile uvrštene u nekim drugim studijama postkovid sindroma kao npr ovoj objavljenoj u Nature u martu 2021:

Izvor: Nature



Postoje i radovi koji su pokazali kako postoje dugoročne posljedice COVID-19 na zdravlje kostiju. Vezano za utjecaj ove infekcije na srce, javlja se i termin “COVID-srce”, spomenut i u članku – perspektivi u JAMA iz marta 2022.

Upoređujući COVID-19 pozitivne pacijente s COVID-negativnim pacijentima (kontrolna skupina), istraživači su mogli otkriti koji su se simptomi češće pojavljivali u COVID-pozitivnoj skupini, koji su se simptomi češće javljali u COVID-negativnoj skupini i koji su se simptomi pojavljivali istom brzinom u obje skupine.

Sveukupno, 16,5% COVID-pozitivnih pacijenata unutar studije razvilo je najmanje jedno dugotrajno stanje povezano s COVID-om unutar 120 dana od pozitivnog testa. Ovo je otkriće niže od nacionalnog prosjeka, koji pokazuje da je gotovo 20% odraslih Amerikanaca koji su imali COVID-19 prijavilo dugotrajne simptome COVID-a nakon razdoblja akutne infekcije. Prijašnje analize su pokazivale i više brojeve (30-40%).

Istraživači su otkrili da su neki pacijenti možda razvili dijabetes nakon infekcije COVID-19. Preko 780 pacijenata dobilo je novu dijagnozu dijabetesa između 30 i 120 dana nakon pozitivnog testa na COVID-19. Međutim, još je prerano za utvrđivanje treba li se dijabetes smatrati stanjem povezanim s dugotrajnim COVID-om. Naime, moguće je da neki pacijenti jednostavno nisu bili dijagnosticirani dok nisu zatražili pomoć za svoju infekciju COVID-19.

Nije moguće dovoljno naglasiti kako vakcine protiv COVID-19 i busteri smanjuju rizik dobijanja postkovid sindroma.