Zašto lišće listopadnog drveća žuti i dobija nijanse crvene? Jesenje boje lišća su rezultat smjese više vrsta molekula.
U školi nam kažu da je to zbog toga što se zeleni pigment lišća listopadnog drveća, hlorofil, ujesen razgrađuje, i ostali pigmenti koji daju boje iz žuto-narandžasto-crvenog dijela spektra postanu vidjivi, a prije toga, dok je bilo hlorofila, ovi su pigmenti bili maskirani.
Pa nije baš skroz tako.
Za jesenje boje lišća odgovorne su dvije porodice hemijskih jedinjenja. Karotenoidi stvaraju narandžaste i žute pigmente, a antocijani nijanse crvene i ljubičaste. Jedna potklasa karatenoida su ksantofili, odgovorni za žute i smeđe nijanse.
Karotenoidi i ksantofili su prisutni u listu cijelo ljeto, ali su maskirani hlorofilom. Čim se sinteza hlorofila zaustavi, zelena počinje blijediti i pojavljuju se jarke jesenske boje.
Druga porodica jedinjenja, antocijanini, nastaje kao posljedica pojave glukoze koju stvara preostali hlorofil. Dakle, oni nisu maskirani hlorofilom.
Glukoza tada ostaje zarobljena u listu slojem apscizije, što rezultuje stvaranjem antocijanina. Inače sloj apscizije je sloj tkiva na bazi drške lista i to je mjesto na kojem se list otkida kada otpada. Ovo se dešava usljed apoptoze – programirane smrti stanica u ovom sloju i kod listopadnog drveća se događa sezonski, ujesen, kada su sunčeve zrake slabije, kao priprema za zimu. Kod četinarskog, vazdazelenog drveća, ovo se kod većine vrsta dešava stalno u toku godine.
Antocijanini i karotenoidi su zaduženi i za žute, crvene narandžaste i ljubičaste boje plodova.
Boje određenog stabla posljedica su međusobne reakcije i odnosa karotenoida i antocijanina u različitim količinama, u kombinaciji s preostalim hlorofilom.
Formiranje ovih jedinjena i količina svakog od njih ovise o temperaturi, vlazi i sunčevoj svjetlosti, pa je svaka sezona lišća jedinstvena, jer se svako godišnje doba mijenja hemijska ravnoteža unutar lista.