Nula ili ništica je valjda broj koji najviše mrzimo – nula na računu, nula na utakmici. Međutim, nula je jedan od najvećih izuma matematike. Danas uzimamo zdravo za gotovo prisustvo nule tj. “ičega”, ali su postojala vremena kada čovjek nije znao za nulu. Zapravo, radi se o jednom veoma apstraktnom pojmu za čije je shvatanje potrebna jedna evolucija svijesti. Nula je već dugo prisutna u algebri, ali nije bilo jasno njeno porijeklo niti kada se zapravo prvi put javila u ovom obliku. 

 
Bakšali rukopis
 
 
Najstariji rukopis u kojem je nula napisana slično današenjem obliku, jeste Bakšali rukopis (Bakhshali manuscript) koji datira iz 3. vijeka naše ere. Datiranje pomoću radioaktivnog karbona je pokazalo kako je ovaj rukopis upravo iz tog perioda. Prije se nije moglo sa sigurnošću reći otkada datira Bakšali rukopis – naime, komad brezove kore na kojem je ispisan rukopis sastoji se iz nekoliko dijelova, koji su različitog porijekla i starosti. Analiza iz 2017. je utvrdila kako postoje tri različita dijela rukopisa: jedan koji datira (aproksimativno) iz 224.–383. godine naše ere (najstariji fragment), jedan iz otprilike 680.–779. godine i jedan iz 885.–993. Nije jasno kako su se ovi fragmenti našli na jednom mjestu. Sam rukopis je otkriven 1881. kod sela Bakhshali u Pakistanu. Suštinski, rukopis je 500 godina stariji od onoga što se prije mislilo. Kako je nađen na Putu svile, i kako u njemu ima dosta fraza tipa “ako neko proda ovo i ovo, koliko će imati”, smatra se da je u pitanju neki priručnik za trgovce. Tekst je pisan na jednoj formi sanskrita. 
 
Matematički problemi kojima se bavi ovaj tekst uključuju algebru, geometriju, mjerenje i aritmetiku. Spominje simultane linearne jednadžbe i kvadratne jednadžbe, možda kao reference. Još nije jasno kakav je to zapravo dokument. Nula u ovom tekstu još nije broj sam za sebe, nego više kako neka oznaka mjesta desetica i stotica poput 10 i 100. 
 
Naravno, ovo nije prva upotreba broja nula – stari Babilonci i Maje su poznavali nulu mnogo ranije, ali Bakšali rukopis je prethodnica nule kakvu je danas znamo. Babilonci su koristili oznaku dvostrukog klina za “nula”, a Maje školjku.