NASA-in svemirski teleskop James Webb (JW ST) pokazuje svoje mogućnosti svojom prvom slikom Neptuna. Ne samo da je Webb snimio najjasniji pogled na prstenove ove daleke planete, već njegove kamere otkrivaju ledenog diva u potpuno novom svjetlu.
Najupečatljiviji na Webbovoj novoj slici je oštar pogled na prstenove planete – koji nisu viđeni otkako je NASA-in Voyager 2 postao prva svemirska letjelica koja je posmatrala Neptun tokom preleta 25. avgusta 1989. Uz nekoliko svijetlih, uskih prstenova, Webb slika jasno pokazuje Neptunove slabije trake prašine.
„Prošle su tri decenije otkako smo posljednji put vidjeli ove blijede prstenove, a ovo je prvi put da smo ih vidjeli u infracrvenom spektru“, primjećuje Heidi Hammel, stručnjakinja za Neptun koja radi za Webb. Webbova iznimno stabilna i precizna kvaliteta slike dopušta da se ovi vrlo slabi prstenovi otkriju tako blizu Neptuna.
No, ovo baš nije tačno – prstene smo vidjeli i 2003. pomoću Keck teleskopa (Hawaii) i to je izgledalo ovako:
Opsevacija prstenova je objavljena i u radu iz 2021. a odnosi se na posmatranje iz 2016. pomoću Very Large telescope.
Za razliku od blistavih pojaseva koji okružuju Saturn, Neptunovi prstenovi izgledaju tamni i blijedi na vidljivom svjetlu, što ih čini teško vidljivima sa Zemlje.
Neptun nije planeta o kojoj mnogo pričamo, i zapravo nam je jako nepoznata. Pored Jupitera i Saturna, nekako ostaje u zapećku. No Neptun je također fascinantan. Veći je od Zemlje za oko 17x i spada u klasu ledenih gigantskih planeta, zajedno s Uranom. Saturn i Jupiter su, pak, gasoviti divovi.
Neptunova atmosfera sastoji se prvenstveno od vodika i helija, zajedno s tragovima ugljikovodika i mogućeg dušika, iako sadrži veći udio leda poput vode, amonijaka i metana.
Neptun ima 14 poznatih mjeseca-pratilaca, a da obiđe oko Sunca mu treba, pazite sad ovo – 164.79 godine.
Neptun kruži oko našeg Sunca, zvijezde, i osma je planeta od Sunca na udaljenosti od oko 4,5 milijardi kilometara.
