Kako bi ispitali globalno stanje etike umjetne inteligencije i etičke regulacije AI, tim istraživača iz Brazila proveo je sistemski pregled i meta-analizu globalnih smjernica za korištenje umjetne inteligencije. Objavljujući 13. oktobra 2023.u časopisu Patterns, pod naslovom “Worldwide AI ethics: A review of 200 guidelines and recommendations for AI governance” istraživači su otkrili da dok je većina smjernica cijenila privatnost, transparentnost i odgovornost, vrlo malo njih cijenilo je istinitost, intelektualno vlasništvo ili dječja prava. Osim toga, većina smjernica opisala je etička načela i vrijednosti bez predlaganja praktičnih metoda za njihovu provedbu i bez poticanja na pravno obvezujuću regulativu.
“Uspostavljanje jasnih etičkih smjernica i struktura upravljanja za implementaciju AI-a u cijelom svijetu prvi je korak u promicanju povjerenja, ublažavanju rizika i osiguravanju pravedne raspodjele koristi”, kaže sociolog i koautor James William Santos Papinskog katoličkog univerziteta Rio Grande do Sul.
“Prethodni rad uglavnom je bio usmjeren na sjevernoameričke i evropske dokumente, što nas je potaknulo da aktivno tražimo i uključimo perspektive iz regija kao što su Azija, Latinska Amerika, Afrika i šire”, kaže glavni autor Nicholas Kluge Corrêa s Papinskog katoličkog sveučilišta u Rio Grandeu do Sul i Sveučilište u Bonnu.
Kako bi utvrdili postoji li globalni konsenzus u vezi s etičkim razvojem i upotrebom umjetne inteligencije te kako bi pomogli u usmjeravanju takvog konsenzusa, istraživači su proveli sistemski pregled politika i etičkih smjernica objavljenih između 2014. i 2022. Iz toga su identificirali 200 dokumenata povezanih s AI etika i upravljanje iz 37 zemalja i šest kontinenata i napisano ili prevedeno na pet različitih jezika (engleski, portugalski, francuski, njemački i španjolski). Ti su dokumenti uključivali preporuke, praktične vodiče, okvire politike, pravne smjernice i kodekse ponašanja.
Zatim je tim proveo meta-analizu tih dokumenata kako bi identifikovao najčešća etička načela, ispitao njihovu globalnu distribuciju i procijenio pristranosti u smislu vrste organizacija ili ljudi koji proizvode te dokumente.
Istraživači su otkrili da su najčešća načela Transparentnost, Sigurnost, Pravda, Privatnost i Odgovornost, koja se pojavljuju u 82,5%, 78%, 75,5%, 68,5%, odnosno 67% dokumenata. Najrjeđe su zastupljena načela Radna prava, Istinoljubivost, Intelektualno vlasništvo i Prava djece/adolescenta, koja se pojavljuju u 19,5%, 8,5%, 7% i 6% dokumenata, a autori naglašavaju da ova načela zaslužuju više pažnje. Na primjer, Istinitost — ideja da AI treba pružati istinite informacije — postaje sve relevantnija s izdavanjem generativnih AI tehnologija kao što je ChatGPT. A budući da umjetna inteligencija ima potencijal istisnuti radnike i promijeniti način na koji radimo, praktične mjere su izbjegavanje masovne nezaposlenosti ili monopola.
Većina (96%) smjernica bile su “normativne” — opisuju etičke vrijednosti koje treba uzeti u obzir tijekom razvoja i korištenja umjetne inteligencije — dok samo 2 % preporučuje praktične metode provedbe etike umjetne inteligencije, a samo 4,5 % predlaže pravno obvezujuće oblike regulacije umjetne inteligencije.
“Uglavnom su to dobrovoljne obveze koje kažu: ‘ovo su neka načela koja smatramo važnima’, ali nedostaju im praktične provedbe i pravni zahtjevi“, kaže Santos. „Ako pokušavate izgraditi AI sisteme ili ako koristite AI sisteme u svom poduzeću, morate poštovati stvari poput privatnosti i korisničkih prava, ali kako to učiniti je siva zona koja se ne pojavljuje u ovim smjernicama.”
Istraživači su također identificirali nekoliko pristranosti u smislu toga gdje su te smjernice izrađene i ko ih je izradio. Istraživači su primijetili rodnu nejednakost u pogledu autorstva. Iako 66% uzoraka nije imalo podatke o autorstvu, autori preostalih dokumenata češće su imali muška imena (549 = 66% muškaraca, 281 = 34% žena).
Geografski, većina smjernica dolazi iz zemalja zapadne Europe (31,5%), Sjeverne Amerike (34,5%) i Azije (11,5%), dok je manje od 4,5% dokumenata potječe iz Južne Amerike, Afrike i Oceanije, zajedno. Neke od ovih neravnoteža u distribuciji mogu biti posljedica ograničenja jezika i javnog pristupa, ali tim kaže da ovi rezultati sugeriraju da su mnogi dijelovi globalnog juga nedovoljno zastupljeni u globalnom diskursu o etici umjetne inteligencije. U nekim slučajevima to uključuje zemlje koje su uvelike uključene u istraživanje i razvoj umjetne inteligencije, poput Kine, čiji se učinak istraživanja u vezi s umjetnom inteligencijom povećao za više od 120% između 2016. i 2019.
“Naše istraživanje pokazuje i pojačava naš poziv globalnom jugu da se probudi i molbu globalnom sjeveru da bude spreman saslušati nas i prihvatiti nas“, kaže koautorica Camila Galvão s Papinskog katoličkog sveučilišta Rio Grande do Sul. “Ne smijemo zaboraviti da živimo u pluralnom, nejednakom i raznolikom svijetu. Moramo se sjetiti glasova koji do sada nisu imali priliku izraziti svoje preferencije, objasniti svoje kontekste i možda nam nešto reći nešto što još uvijek ne znamo.”
Osim uključivanja više glasova, istraživači kažu da bi se budući napori trebali usredotočiti na to kako praktično implementirati načela etike umjetne inteligencije. “Sljedeći korak je izgradnja mosta između apstraktnih etičkih načela i praktičnog razvoja AI sistema i aplikacija”, kaže Santos.
