Obilježavajući 135. godišnjicu enciklike Rerum novarum, papa Lav XIV objavio je svoju prvu encikliku pod naslovom Magnifica humanitas: O zaštiti ljudske osobe u doba umjetne inteligencije. Enciklika Magnifica Humanitas, odnosno, u prevodu Veličanstvena ljudskost, objavljena je 25. maja 2026. Papa je u njoj pozvao na zaštitu čovječanstva, promicanje istine, dostojanstva rada, socijalne pravde i mira.
Inače, spomenuta enciklika Rerum novarum je enciklika koju je objavio Papa Leo XIII, prethodnik po imenu sadašnjeg pape 15. maja 1891. i tiče se odnosa radničke klase, kapitala i rada u doba Industrijske revolucije. Magnifica humanitas: O zaštiti ljudske osobe u doba umjetne inteligencije odnosno, o zaštiti ljudskog dostojanstva u AI eri se lijepo nadovezuje na Rerum novarum u novom kontekstu, ali i na encikliku Laudato si (Hvaljen budi) Pape Franje iz 2015. koja se odnosila na klimatske promjene kao još jedan od urgentnih problema čovječanstva. Još je značajnije da je ovo prva enciklika Pape Lava XIV (civilno ime Robert Francis Prevost), što joj daje na težini.
Neki mediji i autori su ovaj tekst nazvali AI vatikanskim manifestom. Neki su je tumačili kao papinu poruku da AI ne smatra lošim, a neki su je tumačili kao papinskom kritikom umjetne inteligencije i upozorenjem. Međutim, jako je teško uzeti vremena danas i preći barem neka od pet poglavlja ove enciklike na oko 200 strana. Priča o umjetnoj inteligenciji je samo jedan dio poruke. Veći dio se zapravo tiče pitanja važnosti istine za demokratiju, mjesta čovjeka i toga šta je čovjek.
Zanimljivo je da Papa Lav XIV u Poglavlju 5, nazvanom Kultura moći i civilizacija ljubavi, pod sekcijom Građenje civilizacije ljubavi – Svako od nas može uraditi svoj dio, citira Tolkienovog Gospodara prstenova, omiljeno djelo AI despota, pogotovo Palantirovaca:
„Katolički autor dvadesetog vijeka, J.R.R. Tolkien, riječima protagonista jednog od svojih romana, opisao je našu odgovornost na sljedeći način: ‘Nije naša zadaća ovladati svim plimama svijeta, već učiniti ono što je u nama za dobrobit onih godina u kojima smo smješteni, iskorjenjujući zlo na poljima koja poznajemo, kako bi oni koji žive poslije mogli imati čistu zemlju za obradu.'“
Papa Lav XIV upozorava da razvoj umjetne inteligencije i digitalnih tehnologija ne smije dovesti do toga da moć i kontrola budu koncentrisani u rukama malog broja ljudi. Takva situacija bi dodatno produbila razlike između onih koji imaju pristup digitalnoj revoluciji i onih koji su iz nje isključeni.
Papa naglašava da tehnologija, iako može donijeti napredak, mora služiti opštem dobru, a ne interesima uskih ekonomskih i političkih elita. Posebno upozorava na rizik da AI postane sredstvo za stvaranje novih oblika nejednakosti i društvene isključenosti.
U enciklici se AI posmatra kao alat čiji učinak zavisi od načina na koji se koristi i ko ga kontroliše. No zapravo, nekad je ovaj alat u funkciji degradacije ljudskog i to mu je jedina uloga – kao Undress aplikacije. Papa poziva na pravedniju raspodjelu digitalnih resursa, veću transparentnost i međunarodnu odgovornost u razvoju tehnologija.
U suštini, poruka enciklike je da digitalna revolucija mora biti inkluzivna i usmjerena na čovjeka. Ako se prepusti nekontrolisanoj moći tržišta i velikih tehnoloških kompanija, može dovesti do novih oblika nejednakosti i isključenosti, umjesto obećanog napretka za sve.
Papa polazi od uvida da se čovječanstvo nalazi u trenutku ubrzane digitalne transformacije koja mijenja način na koji radimo, komuniciramo i donosimo odluke. Umjetna inteligencija, prema njegovim riječima, sve više preuzima funkcije koje su ranije bile isključivo ljudske, od analize podataka do donošenja složenih odluka. Međutim, on jasno pravi razliku između čovjeka i mašine: AI može imitirati određene procese mišljenja, ali ne posjeduje svijest, iskustvo, emocije niti sposobnost moralnog rasuđivanja.
U tom kontekstu papa upozorava da bi bilo opasno izjednačiti ljudsku inteligenciju sa algoritamskom obradom podataka. Ljudsko biće, naglašava on, oblikuje se kroz odnose, patnju, radost, odgovornost i moralne izbore, dok sistemi umjetne inteligencije ne „žive“ ništa od toga. Zbog toga se ne može dopustiti da tehnologija postane zamjena za ljudsko odlučivanje u ključnim društvenim i etičkim pitanjima.
Jedan od centralnih dijelova enciklike odnosi se na pitanje moći i nejednakosti. Papa Lav XIV upozorava da bi koncentracija naprednih tehnologija u rukama malog broja korporacija ili država mogla stvoriti novu vrstu globalne podjele – između onih koji imaju pristup digitalnim alatima i onih koji su isključeni iz njih. Takva podjela ne bi bila samo ekonomska, već i društvena i politička, jer bi određivala ko ima glas i uticaj u savremenom svijetu.
On zato poziva na veću pravednost u razvoju i distribuciji tehnologije. Digitalna revolucija, prema enciklici, ne smije postati ekskluzivni prostor privilegovanih, nego zajedničko dobro čovječanstva. To podrazumijeva međunarodnu saradnju, etičke okvire i odgovornost tehnoloških kompanija koje razvijaju sisteme umjetne inteligencije.
U sekciji Kultura moći, jasno upozorava na normalizaciju ratovanja, kojoj su se predali krugovi američke administracije pod snažnim utjecajem harizmantskog kršanstva (primjerice propovjedi Trumpove duhovne vodilice Paule White-Cain su puni pozivanja na mržnju i uništavanja i često imaju zadah Gileada iz Sluškinjine priče. Upozorava i na promjene balansa usljed veponizacije umjetne inteligencije kao i na tragičnu krizu multilateralizma koji je potpuno napušten kao dio sofisticiranih pravila diplomatije svim ovim ratovima, užasnim genocidom u Palestini, započinjanjem rata protiv Irana, ukidanjem USAID-a međunarodne pomoći i finansiranja niza UN-ovih projekata čiji je cilj bilo smanjiti nejednakost. Naravno, papa ne imenuje sve ovo, ali jasno je na šta misli kada piše o krizi multilateralizma. Ovaj barbarizam je bez presedana. Radi se o želji za apsolutnom moći, odsustvu kulture, nametanju, užasnom grifterskom makijavelizmu i do sada neviđenim razmjerama korupcije, gdje je jednoj grupi ljudi čitav svijet samo igračka za mešetarenje dionicama, trgovinu oružjem i gdje se male zemlje daju kao nagrade za usluge vladajućim strukturama.
Ovi vulgarni ljudi su kao u veličanstvenoj seriji The Boys proglasili sebe prvo superherojima, a onda i bogovima. Ovakvo idolopoklonstvo, gradnja zlatnog teleta je ne samo bogohuljenje najgore vrste, tama koju mnogi zaslijepljeni bogatstvom neoliberalnog kapitalizma i slobodnog tržišta nisu mogli vidjeti, mračne stranice čovječanstva, nego i upozorenje koliko se lako društva mogu odreći vlastitih moralnih kompasa kada uspjeh i bogatstvo počnu zamjenjivati vrline, a moć postane predmet obožavanja umjesto propitivanja.
Referirajući se na Jevanđelje po Ivanu/Jovanu 1:5, Papa Lav XIV piše: “Kršćani vide tamu i priznaju je onakvom kakva jest, ali je ne gledaju samo pasivno, jer poznaju svjetlo i razumiju da ga tama nije svladala i ne može ga pobijediti (usp. Iv 1,5)“.
Posebno važan dio dokumenta odnosi se na kritiku „logike dominacije“ koja često prati tehnološki razvoj. Papa upozorava da se AI ne smije razvijati u okviru trke za moć, profit i geopolitičku kontrolu. Umjesto toga, on zagovara „razoružavanje tehnologije“, što ne znači odbacivanje inovacija, već njihovo oslobađanje od logike konflikta i nadmetanja. Papa Lav XIV insistira na potrebi da se osigura da tehnologije ne budu koncentrisane u rukama malog broja ljudi, jer bi to moglo dodatno produbiti jaz između onih koji imaju pristup digitalnoj revoluciji i onih koji su iz nje isključeni.
Papa poziva na suosjećaj, na prihvatanje perspektive žrtava, da se konflikti ne normalizuju i da se ne zatvaraju oči onda kada je ljudsko dostojanstvo ugroženo.
Na kraju, enciklika Magnifica Humanitas nudi viziju u kojoj tehnologija ostaje podređena čovjeku, a ne obrnuto. Papa Lav XIV insistira da je ključni zadatak savremenog doba očuvati ljudskost u svijetu koji se brzo automatizuje. Umjetna inteligencija može biti snažan alat napretka, ali samo ako se razvija u skladu s etikom, solidarnošću i poštovanjem ljudskog dostojanstva. Nažalost, Vatikanska banka ne prati mudrost ove enciklike: kako izvještava El Pais, Vatikanska banka (Institut za vjerska djela) iako ne objavljuje svoja ulaganja, u saradnji s finansijskom kompanijom Morningstar objavljuje indekse kompanija koje smatra usklađenima s katoličkim vrijednostima. Među njima su Meta, Microsoft, Amazon, Alphabet i Tesla – upravo neke od vodećih kompanija u razvoju umjetne inteligencije, cloud infrastrukture i digitalnih tehnologija.
