Upotreba antimalarika hidroksihlorokina kod hospitalizovanih pacijenata sa COVID-19 u ranim fazama pandemije mogla bi biti odgovorna za skoro 17 000 smrtnih slučajeva, prema novom istraživanju.

U istraživanju objavljenom 2024. u časopisu Biomedicine & Pharmacotherapy, francuski istraživači su otkrili da je 17.000 ljudi umrlo u šest zemalja (Italija, Francuska, Belgija, Španija, SAD i Turska) jer su se oslanjali na ovaj lijek. Istraživači tvrde da je to zato što je lijek korišten “off label” umjesto efikasnijih tretmana i zbog potencijalnih kardiovaskularnih problema koje može izazvati kao nuspojavu.

Antiparazitik hidroksihlorokin, koji se najčešće koristi za liječenje malarije, postao je popularan u ranim fazama pandemije COVID-19, jer je lansirano na stotine ispitivanja kako bi se utvrdila njegova efikasnost protiv virusa na osnovu nedovoljnih dokaza. S obzirom na ograničen broj drugih dostupnih lijekova, mnogi ljekari su počeli da tretiraju pacijente sa visokim rizikom upotrebom ovog lijeka u bolnicama. Upute da se ovaj lijek prenamijeni kod kovida bile su bazirane na metodološki lošoj studiji koju je vodio marsejski naučnik Didier Raoult, a koja je više puta debunkovana.

Zbog otkrića lažiranja podataka u studiji, koje je pronašla Elizabeth Bik, ona je imala dosta problema s tužbama Raoulta. Inače blog Quantum of Science, prethodnica Nauka govori, već je u maju 2020. upozoravao kako hidroksihlorokin nije efikasan za liječenje COVID-19.

Međutim, u svoj toj panici hidroksihlorokin je postao neka vrsta zvijezde, “čudotvornog lijeka”. Tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp je izjavio: “Šta imate izgubiti? Uzmite ga.”

U Bosni i Hercegovini i državama regiona brzo su nestale iz apoteka zalihe lijekova na bazi ove supstance (poput Plaquenila) koje su inače koristile osobe s reumatoidnim artritisom. Na taj način lijek koji nije djelotvoran za kovid, nestao je za one bolesnike kojima je pomagao.

Podatak iz nove studije proizlazi iz istraživanja objavljenog u naučnom časopisu Nature 2021. godine, koje je izvijestilo o povećanju stope smrtnosti od 11 % koja je  povezana s propisivanjem lijeka protiv Covid-19, zbog potencijalnih neželjenih efekata poput poremećaja ritma srca, i njegove upotrebe umjesto drugih efikasnih tretmana.

Javnozdravstveni sistemi i Svjetska zdravstvena organizacija bi morali izvući iz ovoga jednu gorku lekciju – da čak i kada je u pitanju krizna situacija, ne smijemo odustati od čvrstih dokaza.