Na području Blagaja, tokom posljednjih nekoliko godina, naučna istraživanja su pokazala da ovaj kraj krije mnogo više biljnog bogatstva nego što se ranije pretpostavljalo. Ključni trenutak dogodio se tokom Naučno-istraživačkog kampa 2024, kada su istraživači izašli iz okvira ranijih studija i fokusirali se na širi spektar staništa — od kanjona i stijena do izvora i riječnih tokova.
Prije dvije pune godine Naučno-istraživački kamp Blagaj 2024, okupio je 40-ak učesnika iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Organiziran je u saradnji UG Fojničani Maglaj sa Crnogorskim Društvom Ekologa, Omladinskim klubom Novi Val iz Blagaja, Društvom studenata biologije i ekologije Josif Pančić iz Novog Sada, te Asocijacijom studenata biologije u Bosni i Hercegovini. Uz multidisciplinarni pristup istraživanjima koja su omogućila i razmjenu znanja među stručnjacima iz različitih oblasti, Kamp je zapravo predstavljao jednu od aktivnosti projekta „Western Balkans Youth for Nature Protection” koji se provodi u okviru Regional Programme on Local Democracy in the Western Balkans 2, koji finansira Evropska unija, a implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija.
Za razliku od ranijih istraživanja koja su bila fokusirana uglavnom na urbanu i ruderalnu floru te područja uz vodotokove, ovaj kamp je obuhvatio raznovrsnije i često nepristupačne terene. Istraživanja su provedena na deset lokaliteta, uključujući tok rijeke Bune od Karađozbegovog mosta do njenog vrela, Vrelo Bune, Zelenu pećinu, kanjon Vulin potok, lokalitet Crvene stijene, Rebro, Stari grad Blagaj, kao i rijeku Bunica.
„Tokom Kampa 2024. godine je konstatovano ukupno 51 vrsta i podvrsta i 1 hibrid koji imaju status ugroženosti i nalaze se na Crvenoj listi flore Federacije Bosne i Hercegovine, od toga: 6 taksona ima status kritično ugroženih, 10 taksona ima status ugroženih, 12 taksona ima status ranjivih, 8 taksona ima status gotovo ugroženih, 5 taksona ima status najmanje zabrinjavajućih, dok 11 taksona imaju status nedovoljno podataka (DD). Od ovog broja konstatovano je ukupno 14 endemičnih vrsta i to 8 za Bosnu i Hercegovinu, 3 za područje Balkana i 3 za područje Dinarida“, kazao je doc. dr. sc. Elvedin Šabanović iz Mreže za zaštitu prirode Bosne i Hercegovine.

Edraianthus tenuifolius-Bunski kanali. foto Elvedin Šabanović
Nastavak istraživanja u 2026. godini, uz podršku Federalnog ministarstva okoliša i turizma i mreže organizacija za zaštitu prirode, ima za cilj izradu stručne podloge za zaštitu ovog prostora i potencijalno proglašenje novog zaštićenog područja koje sada uključuje i Bunske kanale.

Moltkea petrea – modro lasinje, Buna, foto: Elvedin Šabanović
Kako ističe Elvedin Šabanović:
„Nekoliko je izvanrednih botaničkih nalaza (Ophrys archipelagi-Buna, Campanula portenschlagiana-Buna, Gladiolus illyricus-Bunica, Edraianthus tenuifolius-Bunski kanali, Moltkia paetrea-Buna, Bunica, Bunski kanali i druge) već sada dostupno iz ovih kampanja, od kojih su neki ujedno i prvi podaci za Bosnu i Hercegovinu. Takva je upravo jadranska kokica Ophrys archipelagi, objavljena u Glasnik_13_1.pdf.“

Campanula portenschlagiana – Buna, foto Elvedin Šabanović
Posebno otkriće predstavlja upravo spomenuta jadranska kokica, Ophrys archipelagi, vrsta orhideje koja do sada nije bila zabilježena u Bosni i Hercegovini. Njeno pronalaženje vezano je za specifične mikroklimatske i stanišne uslove — krška područja sa bogatom karbonatnom podlogom, umjerenom vlagom i očuvanom prirodnom vegetacijom, kakvi se nalaze u dolini Bune i okolnim kanjonima.
Ovakvi nalazi nisu rezultat slučajnosti, već kombinacije sistematskog terenskog rada, interdisciplinarnog pristupa i saradnje regionalnih stručnjaka.

Gladiolus illyricus-Bunica, foto Elvedin Šabanović
Zašto je ovo važno za budućnost prirode u BiH
Otkriće novih i rijetkih biljnih vrsta u Blagaju nije samo naučna zanimljivost — ono predstavlja snažan argument za institucionalnu zaštitu ovog područja. U vremenu kada su prirodna staništa sve ugroženija, ovakvi podaci mogu biti presudni za očuvanje biodiverziteta i održivo upravljanje prostorom.
Naslovna slika: Ophrys archipelagi, jadranska kokica, porodica orhideje, foto: Elvedin Šabanović