Parkinsonova bolest
Bakterije koje naseljavaju crijeva možda mogu imati veze sa poremećajima kretanja koji su simptom Parkinsonove bolesti. Također, to možda objašnjava zašto se mnogi pacijenti oboljeli od Parkinsonove bolesti žale i na konstipaciju čak deceniju prije nego se bolest ustanovi.
Koliko malo znamo o mikrobiomu i njegovoj sinergiji sa vlastitim organizmom svjedoči i istraživanje sprovedeno na Californian Institute of Technology, koje je objavljeno u časopisu Cell pod nazivom “Gut Microbiota Regulate Motor Deficits and Neuroinflammation in a Model of Parkinson’s Disease“
Naučnici su za istraživanje koristili miševe koji nisu imali vlastitu crijevnu floru, a genetički su modificirani tako da njihove nervne stanice u mozgu proizvode višak α-sinukleina, proteina koji formira nakupine u mozgu kod ljudi sa Parkinsonovom bolesti. Ovi GMO miševi bez crijevne flore su akumulirali mnogo manje α-sinukleina u odnosu na životinje koje su imale crijevne mikrobe. Međutim kada su naučnici transplantirali mikrobe iz fecesa ljudi oboljelih od Parkinsonove bolesti u ove miševe, životinje su počele pokazivati simptome tipične za ovu bolest: tremor i početak problema sa kretanjem.
 |
| Imune stanice mozga, izvor: CALTECH |
Nuačnici smatraju kako tvari koje proizvode bakterije iz crijevne flore mogu aktivirati određene stanice imunološkog sistema mozga (glia i astrociti) te mogu pojačati opštu inflamaciju u organizmu, što sve zajedno dovodi do ubrzavanja stvaranja nakupina α-sinukleina.
