Da li ste znali da duhan odnosno duhanski proizvodi izazivaju psihološku i fiziološku zavisnost veću nego kokain? Ova adiktivnost na duhan, posebno na komponentu nikotin se naravno ne može mjeriti s ovisnošću koju izaziva heroin, ali već činjenica da je situacija gora nego s kokainom plaši i ulijeva nelagodu.
Kako to znamo?
Godine 2007. u Lancetu izlazi rad „Development of a rational scale to assess the harm of drugs of potential misuse“ (D. Nutt et al.) u kojem je objavljena i tabela poređenja svojstava različitih supstanci. Sve važno je tu: heroin, kokain, duhan, metadon, LSD, amfetamini, kanabis…
Studija je uključivala 16 kriterija, uključujući utjecaj droge na fizičko i mentalno zdravlje korisnika, društvene štete uključujući kriminal, utjecaj na porodicu i štetu okolišu, ekonomske troškove i međunarodnu štetu.
I da – prema ovo tabeli, fizička zavisnost koju izaziva kanabis manja je od one koju izaziva duhan. No također, ovo ruši mit kako „kanabis ne izaziva ovisnost“.
Izvor: D.Nutt et all, Lancet 2007.
Dakle, psihološka ovisnost od duhana izosi 2.6 a fizička 1.8. Psihološka ovisnost od kokaina iznosi 2.8 a fizička 1.3. Dakle, stvarna fizička ovisnost izazvana nikotinom je jača nego ona kod kokaina. Kod kanabisa psihološka ovisnost iznosi 1.7 a fizička 0.8.
Neke zabranjene supstance prema procjenama iz ovog rada imaju prilično nizak skor, ali to ne znači da su bezopasne. Neke droge imaju niži skor jer su zapravo štetne samo po individuu (recimo LSD), dok su druge, poput heroina, kokaina, alkohola jako štetne za društvo. Također, pošto je studija iz 2007. u njoj nema nekih novih droga koje su potisnule LSD i Ecstasy. Skor se inače bazira na procjeni stručnjaka i ide od 0 – kategorija nema rizika, 1 – određen rizik, 2 – umjeren rizik, 3 – visok rizik. Ocjena 3 je maksimalna.
No, vratimo se na duhan.
Ova procjena jedino znači da je ovisnicima o duhanskim proizvodima jako, jako teško da se skinu s njih. Njima je potrebna stručna pomoć jer ovo nije nimalo lak proces.
Duhan: kako prestati biti ovistan?
Neko može sam da odluči da smanji i prestane pušiti i konzumirati druge nikotinske/duhanske proizvode. Neko odluči da presiječe i prestane potpuno koristiti. A nekim ljudima je potrebna pomoć.
U Atini sam razgovarala s doktoricom Paraskevi Katsaounou, pulmologinjom, koja radi s ovisnicima o duhanu i pomaže im da prestanu pušiti. Njena metoda prije svega pokazuje razumijevanje za pacijenta i ne osuđuje, ne ismijava i ne napada. Nažalost, u BiH nema ili ja ne znam da ima klinika za odvikavanje od duhana u okviru bolesti ovisnosti – znam da ima odvikavanje od droga, ali nisam našla da postoji i odvikavanje od duhana.
Postoje tri lijeka na prvoj liniji koje koristimo, nažalost, jedan od njih Varenicline, nije na tržištu, proizvođač Pfizer ga ne radi. U drugim zemljama (mimo Grčke op.a) postoje generičke forme ovog Pfizerovog lijeka, ali Pfizer je rekao da će ga vratiti na tržište. Uglavnom koristimo druga dva lijeka, Bupropion i NRT lijekove“, kazala je dr Katsaounou.
dr Paraskevi Katsaounou
NRT – Nicotine Replacement Therapy ili po naški, nikotinska nadomjesna terapija djeluje tako da nadoknađuje dio nikotina koji ste prije dobivali iz cigareta, tako da se ne osjećate tako neugodno nakon prestanka pušenja. Primjerice, postoje nikotinski flasteri, žvakaće gume i pastile, a možete ih kupiti bez recepta (u slobodnoj prodaji). NRT osiguravaju nikotin bez stotina štetnih hemikalija koje sadrži dim cigarete te pomažu smanjiti neugodne osjećaje koji se javljaju kada prestanete dobivati nikotin iz cigareta.
No, NRT su ipak nikotin, a cilj nije samo skinuti se sa duhana i duhanskih proizvoda nego upravo i s nikotina. No ovim se proizvodima barem smanjuje utjecaj duhanskih proizvoda odnosno duhanskog dima na pluća, što je prioritet.
Kako djeluje nikotin?
Stvar je u tome što nikotin djeluje na naš nervni sistem na poseban način. Mi imamo nikotinske receptore u našem organizmu, naročito u nervnom sistemu i mišićima a oni reaguju na lijekove kao što je agonist nikotin.
Nikotin djeluje i kao stimulans i kao depresor na središnji nervni sistem. Nikotin prvo uzrokuje oslobađanje hormona epinefrina, koji uzrokuje osjećaj zadovoljstva. Nikotin također potiče oslobađanje hormona beta-endorfina, koji inhibira bol.
Djelovanje lijekova za odvikavanje: NRT, bupropion i vareniklin
“Ovi lijekovi, NRT i bupropion čine prekid pušenja mnogo lakšim, jer je somatska ovisnost o duhanu prilično jaka. Ako pokušate prekinuti bez farmaceutskih sredstava, onda ćete imati teže simptome krize ovisnosti, ali ako koristite lijekove, nećete imati ove simptome. Nakon prvih dana uspostavljanja ovog procesa radimo mnogo i na psihološkom aspektu i podršci. To je druga komponenta odvikavanja i važna je kako se pacijenti ne bi vratili navici. Ako ste samo prekinuli i niste radili na psihološkom dijelu terapije, ove osobe se vraćaju duhanu u visokom procentu u budućnosti“, ističe dr Katsaounou.
“Mi pokušavamo dati male zadatke pacijentu svake sedmice. To traje četiri do šest sedmica i onda nakon mjesec dana pacijent dolazi na kontrolu, a na kraju trećeg mjeseca terapije prekidamo s lijekovima za odvikavanje, osim ako je neko baš jako ovisan“, dodaje ona.
Bupropion smanjuje želju za cigaretama i druge simptome pri odvikavanju od nikotina.
Vareniklin oponaša neke od efekata koje nikotin ima na dijelove vašeg mozga, smanjujući vašu želju za pušenjem i neke simptome odvikavanja, međutim on smanjuje užitak koji dobivate od nikotina u cigaretama. To može olakšati prestanak pušenja. To čini tako da se snažno veže za iste dijelove vašeg mozga na koje se veže i nikotin, ali ih ne stimuliše tako snažno kao nikotin. To znači da nikotin iz cigarete ima manje mjesta za vezivanje jer je vareniklin već tamo. Drugim riječima, vareniklin otežava protok nikotina.
“U početku pacijentima kažemo da ne moraju vidjeti veliku promjenu. Samo molimo vas ostanite na putu onoga što stavimo kao cilj svake sedmice. To je par cigareta manje. Prve sedmice objašnjavamo kako ćemo raditi, razgovaramo, upoznajemo pacijenta te da vidimo kako ćemo smisliti program. Za neke pušače je potrebno nešto više vremena, ali ne prolongiramo početak dugo. Pripremamo pacijente tako što im objasnimo kako će se osjećati, šta će se događati, kako da se ponašaju ako dožive krizu i onda postepeno smanjujemo cigarete i zamjenjujemo ih s nikotinskim proizvodima i buprionom. Određujemo datum kada ćemo prekinuti, kao neki izazov i pokušavamo ih nagraditi recimo neko iznenađenje. Pokušavamo shvatiti koji je individualni motiv svakog pušača da prekine pušiti. Za nekoga je to porodica, djeca, za nekoga zdravlje, za nekoga to što cigarete izazivaju bore. Za žene je problem i to što prekid pušenja često dovodi do povećanja težine i moramo naći kako da pomognemo s tim. Jako je važno da se pacijenti ne osuđuju, ne stavljamo još više stigme na njih i da shvatimo motiv svake osobe”, istakla je dr Katsaounou.
