Slika Pape Franje u zimskoj jakni je AI-generisana slika, simpatična ali najava toga šta umjetna inteligencija može. U suštini, kada bolje razmislimo, slika je jezovita. AI i demokratija, AI i politika danas su nezaobilazne teme.

Evropska Unija pritišće online platforme poput Googlea i Meta da pojačaju borbu protiv dezinformacija dodavanjem oznaka tekstu, fotografijama i drugom sadržaju koji generiše umjetna inteligencija, rekla je potpredsjednica Evropske komisije Vera Jourova. Ona je, prema pisanju AP-a, kazala kako sposobnost nove generacije AI chatbotova za stvaranje složenog sadržaja i vizuelnih prikaza u sekundi otvara “nove izazove za borbu protiv dezinformacija”.

Ovaj tekst citira članak AP “Is it real or made by AI? Europe wants a label for that as it fights disinformation” te daje komentare na određene dijelove tog članka. Boldirani tekst su komentari.

Još: AI algoritmi informacija i dezinformacija 

Umjetna inteligencija i mi: dobar, loš, zao

Napišite sliku: AI koji stvaraju slike

Jourova je rekla da je zatražila od Googlea, Mete, Microsofta, TikToka i drugih tehnoloških tvrtki koje su potpisale dobrovoljni sporazum 27-članog bloka o borbi protiv dezinformacija da posvete napore rješavanju problema umjetne inteligencije.

Online platforme koje su integrisale generativnu umjetnu inteligenciju u svoje usluge, poput Microsoftove tražilice Bing i Googleovog Bard chatbota, trebale bi izgraditi zaštitne mjere kako bi spriječile “zlonamjerne aktere” u generisanju dezinformacija, rekla je Jourova na brifingu u Bruxellesu.

Međutim, ovdje kao da se stvara oznaka jednakosti između “generisano umjetnom inteligencijom” i “dezinformacija”. Naravno da nije svaki sadržaj kreiran uz pomoć agoritama umjetne inteligencije neminovno i dezinformacija i opasan kao takav. Ali jasno je da mora postojati neki način markiranja ovakvog sadržaja – čak i mimo borbe protiv dezinformacija. Recimo neki meta-podatak, neka vrsta elektroničkog “vodenog žiga” čijom se pretragom može utvrditi da je sadržaj generisala AI.

Tvrtke koje nude usluge koje imaju potencijal širenja dezinformacija generisanih umjetnom inteligencijom trebale bi uvesti tehnologiju za “prepoznavanje takvog sadržaja i jasno ga označiti korisnicima”, rekla je Jourova.

Propisi EU-a usmjereni su na zaštitu slobode govora, ali kada je u pitanju umjetna inteligencija, “ne vidim pravo da strojevi imaju slobodu govora”, dodala je Jourova.

Ovo je rečenica u kojoj ima nelogičnosti i netačnosti. Umjetna inteligencija nisu tek “mašine” – jesu mašine u smislu servera i hardware koji podržavaju umjetnu inteligenciju, ali to je algoritam i to prediktivni algoritam. Prečesto vidimo to pojednostavljenje da se radi o mašinama, ali možda se može koristiti kao metonimija, ukoliko razumijemo da mašina i umjetna inteligencija nisu isto. Također – ne radi se ni o kakvoj autonomiji, slobodi govora “mašine”. To ne postoji, bar za sada jer ovi algoritmi još nisu došli do tačke tehnološke singularnosti.

Ovo je i dalje u pitanju “sloboda govora” čovjeka – jer neko sjedi za kompjuterom i ukucava promptove za generisanje vizualnog ili tekstualnog sadržaja. Svako naše pitanje i komanda chatbotu zapravo je prompt, koji mi doživjavamo kao “razgovor”. Svaki naš opis šta želimo da nam nacrta je također prompt. 

Dakle, postoji osoba, čovjek od krvi i mesa koji “mašinu” navodi na generisanje određenog teksta ili slike. Ta osoba može imati namjeru kreiranja dezinformacije ili drugog obmanjujućeg sadržaja ili može koristiti algoritam bez te namjere. Manipulativni i dezinformišući sadržaji kreirani pomoću AI predstavljaju prijetnju demokratiji, snažno su sredstvo polarizacije društva i prijetnja sigurnosti. Uz pomoć ovih alata osobe kojima je cilj stvaranje nepovjerenja, dezinformacija, mogu još brže i efikasnije kreirati maligni sadržaj.

Brzi uspon generativne AI tehnologije, koja ima sposobnost proizvodnje teksta, slika i videa poput ljudskog, zadivio je mnoge i uznemirio druge svojim potencijalom da transformira mnoge aspekte svakodnevnog života. Evropa je preuzela vodeću ulogu u globalnom pokretu za regulisanje umjetne inteligencije svojim Zakonom o umjetnoj inteligenciji, ali zakon još uvijek treba konačno odobrenje i neće stupiti na snagu još nekoliko godina.

Dužnosnici u EU-u, koji ove godine donose zaseban skup pravila za zaštitu ljudi od štetnog internetskog sadržaja, zabrinuti su da moraju djelovati brže kako bi išli u korak s brzim razvojem generativne umjetne inteligencije.

Dobrovoljne obaveze u kodeksu o dezinformacijama uskoro će postati pravne obveze prema Zakonu o digitalnim uslugama EU-a, koji će prisiliti najveće tehnološke tvrtke do kraja kolovoza da bolje nadziru svoje platforme kako bi zaštitili korisnike od govora mržnje, dezinformacija i drugog štetnog materijala.

Jourova je rekla da bi te tvrtke trebale odmah početi označavati sadržaj generiran umjetnom inteligencijom.

Većina tih digitalnih divova već je potpisala kodeks EU-a, koji od tvrtki zahtijeva da mjere svoj rad u borbi protiv dezinformacija i izdaju redovita izvješća o svom napretku.

Twitter je odustao prošlog mjeseca, što se činilo najnovijim potezom Elona Muska da olabavi ograničenja za tvrtku društvenih medija nakon što ju je kupio prošle godine.

Izlazak Twittera je izazvao oštre kritike, a Jourova ga je nazvala pogreškom.

“Twitter je izabrao teži put. Izabrali su sukob”, rekla je. “Nemojte pogriješiti, napuštanjem kodeksa, Twitter je privukao veliku pažnju, a njegovo djelovanje i usklađenost sa zakonima EU bit će strogo i hitno ispitani.”

Stav EU povodom toga je jako značajan. Čemu će on voditi – još uvijek ne znamo, ali jedna od opcija je zabrana Twittera u EU, što je ipak malo vjerovatno. Musk koristi Twiter kao neki svoj privatni cirkus u agendi koju on naziva “borbom za slobodu govora”, a koja je ustvari legitimizacija govora mržnje, prava na netačna mišljenja i širenje dezinformacija. 

Musk želi anarhoslobodu, iz svoje čiste zabave i neskriveno se dobro zabavlja kada u Twitter space dovodi okorjelog antivaksera i širitelja dezinformacija Bobbyja F. Kennedyja koji je u tom spaceu zapravo iznosio naznake svoje izborne kampanje i tvrdio kako je sadašnja Vlada SAD zapravo opresivna. Bitno je razumjeti da je Musku Twitter tek igračka, jedna stvar u koju je uložio kapital i kao high-risk venture kapitalist je spreman i žrtvovati cijeli projekt, koji može propasti, a da Musk ni ne trepne. As flies to wanton boys… (ko zna Šekspira, znaće i nastavak ovog citata…).