• Časopis je povukao sporni rad o glifosatu zbog „ozbiljnih etičkih zabrinutosti“, uključujući ghostwriting zaposlenika Monsanta i neprijavljene sukobe interesa, što dovodi u pitanje vjerodostojnost nalaza.

  • Nezavisnost i transparentnost u nauci su ključne, posebno kada studije imaju direktan uticaj na javno zdravlje, regulatore i povjerenje građana.

  • Kontroverze oko glifosata i Roundupa pokazuju potrebu za nezavisnim istraživanjima, jer miješanje industrije u naučne procese može potaknuti sumnje u sigurnost proizvoda i dodatno narušiti povjerenje u nauku.

Regulatory Toxicology and Pharmacology, koji je objavio rad o glifosatu, sada ga je povukao. Urednici su naveli „ozbiljne etičke zabrinutosti“ i sumnje u validnost istraživačkih nalaza kao razlog za povlačenje.

Ovo su svakako situacije o kojima se mora pisati i govoriti jasno, glasno i transparentno.

Šta su Roundup i glifosat?

Roundup je komercijalni herbicid čija je glavna aktivna supstanca glifosat, hemikalija koja uništava korov inhibirajući njegov rast. Najviše se koristi u poljoprivredi za kontrolu širokog spektra korovskih biljaka, ali i u domaćinstvima, baštama i komunalnom održavanju. Zbog svoje efikasnosti postao je jedan od najrasprostranjenijih herbicida na svijetu, ali je istovremeno predmet brojnih sigurnosnih i zdravstvenih kontroverzi.

U poljoprivredi se ova hemikalija koristi zajedno s „Roundup Ready“ usjevima – genetički modificiranim biljkama koje mogu preživjeti djelovanje glifosata; među njima su trenutno soja, kukuruz, uljana repica, šećerna repa, pamuk i lucerka. Zato se uvijek glifosat fenomenološki i vezuje za GMO.

Zašto je rad povučen?

Prema Retraction notice ovog časopisa povodom povlačenja spornog rada o glifosatu, sudski postupci u SAD otkrili su prepisku koja sugeriše da su zaposlenici Monsanta učestvovali u pisanju članka bez priznanja tj. kao ghostwriteri, čime je narušena autorova nezavisnost i akademski integritet. Njihov nedovoljno transparentan doprinos, kao i moguće neotkrivene finansijske naknade autorima, doveli su u pitanje objektivnost studije.

Takođe, izostavljanje priznanja Monsanto zaposlenima predstavlja pogrešno predstavljanje njihovog stvarnog udjela u radu. Nejasno je koji su dijelovi članka rezultat saradnje s kompanijom, što baca sumnju na zaključke o nepostojanju kancerogenosti glifosata i Roundupa. Budući da je članak snažno uticao na regulatore, sve ove etičke i metodološke sumnje opravdavaju njegovo povlačenje radi zaštite naučnog integriteta.

„Brinem se da će ga ljudi stalno navoditi“, kaže za Science Magazine Naomi Oreskes, istoričarka nauke na Harvardu, koja je zajedno sa svojim tadašnjim postdoktorskim istraživačem, Alexanderom Kaurovim, tražila povlačenje studije.

Procjene uticaja ove hemikalije na rak i genotoksičnost bile su zasnovane isključivo na neobjavljenim studijama Monsanta, dok su mnoge druge dugoročne studije koje su tada već postojale bile izostavljene — što predstavlja jednu od ključnih problematičnih tačaka. Neke do tih studija nisu bile peer reviewed, ali jesu objavljene.

Tokom tužbe protiv Monsanta, u kojoj su oboljeli tvrdili da je njihov ne-Hodkginov limfom povezan s glifosatom, otkrivena je interna dokumentacija koja pokazuje kako je kompanija raspravljala o tome kako odgovoriti na nalaz IARC-a iz 2015. da je glifosat vjerovatno kancerogen za ljude. Inače Monsanto kao pravno lice više ne postoji, kupio ga je Bayer.

Sa stanovišta kompanija, ovo je krizno komuniciranje jako bitno i naravno da je opravdano. Ako se jave problemi s proizvodom, kompanija mora shvatiti jesu li navodi i optužbe tačni, šta stoji iza toga, ima li dokaza. Komuniciranje kako odgovoriti na neku studiju nije automatski i znak da je neko nešto pogrešno učinio.

Monsanto je saopštio da je predmetna studija samo jedna u nizu te da globalne regulatorne agencije smatraju glifosat sigurnim ako se koristi prema uputama. Ističu kako je „konsenzus vodećih regulatornih tijela da glifosat nije kancerogen”.
Ipak, IARC (International Agency for Research on Cancer) ga i dalje svrstava među vjerovatne kancerogene, dok američka EPA i Evropska agencija za hemikalije ne dijele taj stav — EPA navodi da je „malo vjerovatno” da je glifosat kancerogen. U nekoliko sudskih procesa porote su zauzele drugačiji stav: jednoj grupi tužitelja u Missouriju dodijeljeno je 1,56 milijardi dolara, a u Pennsylvaniji 2,25 milijardi. Te odštete su kasnije smanjene na 611 miliona, odnosno 400 miliona dolara.

Sukobi interesa i transparentnost

Nije strašno i potpuno nemoralno ni ako ste naučnik uzeti sredstva, grant od neke kompanije pa istražiti za njih nešto, ako se to transparentno pokaže. Ono što nije moralno i predstavlja naučno nepoštenje jeste ne prijaviti sukob interesa, postojanje ovakvog finansiranja.

Zbog ovakvih situacija potrebno je nezavisno istraživanje sigurnosti i efikasnosti mnogih mjera – od vakcina, lijekova, suplemenata do praksi i drugih tipova intervencija u medicini, poljoprivredi i i veterini.

Bayer se trenutno drži toga da je glifosat, odnosno Roundup siguran za upotrebu i nije karcinogen. Ipak, postoji studija koja pokazuje kako glifosat remeti termoregulaciju kod bumbara, što znači da utječe na oprašivače.

Ovo jeste primjer naučnog nepoštenja i netransparentnosti, o kojem se mora pisati i govoriti i koji će zasigurno utjecati na rast nepovjerenja u nauku, ali i institucije i kompanije.