Plavi kit (Balaenoptera musculus) više izgleda nije neosporno najteža životinja koja je ikada živjela. Fosilizirani pršljenovi, rebra i dio zdjelice izumrle vrste kita Perucetus colossus, koji datiraju od prije 38 milijuna godina, iz perioda eocena, sugerišu da je to bio najveći kit do sada poznat, iako se smatra da je više ličio na današnje morske krave.
Latinski naziv ove vrste bi značio “kolosalni peruanski kit”.
Većina plavih kitova teži oko 100-150 tona; najbolja pretpostavka istraživača je da je P. colossus težio oko 180 tona.
Otkriće se temelji na djelomičnom kosturu, koji uključuje 13 pršljenova, 4 rebra i 1 kost kuka, pronađenih u južnom Peruu. Pršljen ovog bića je imao masu od 100 kilograma.
Kitovi koji duboko rone razvili su sposobnost potpunog pražnjenja pluća pri uranjanju u ponor, ali P. colossus je vjerojatno živio u plitkim obalnim područjima, smatraju naučnici. To znači da bi ronio sa zrakom u plućima – što je tipično ponašanje za plitke ronioce. Za Perucetus colossus, međutim, s obzirom da bi imao sav taj zrak u tijelu, to bi značilo da mu je bilo teško ostati na dnu morskog dna bez malo balasta, zbog čega je možda razvio teške kosti. Kosti današnjih kitova i drugih cetacea (zajednički naziv za kitove i delfine) imaju solidni dio i dio koji je poput spužve, međutim, kosti ove fosilne vrste imale su samo čvrsti dio, bez spužvastog, poroznog dijela.
Naučnici buše pršljen fosila kita kako bi ispitali njegovu strukturu, Credit: Giovanni Bianucci
Ovaj kit pripada izumrloj grupi cetacea, zvanih basilosauride.
No, određivnje veličine i težine izumrlih vrsta nije lak zadatak i neki naučnici pokazuju skepsu prema zaključcima rada objavljenog u Nature pod naslovom “A heavyweight early whale pushes the boundaries of vertebrate morphology” i smatraju da je možda bio lakši.
