(Ovaj kratki rječnik genetike nije nastao sa intencijom da to bude stručni rječnik svih pojmova iz genetike, nego je namijenjen učenicima i laicima te su stoga pojmovi objašnjeni što je moguće jednostavnije) 
Kloniranje: metoda manipulacije genetičkim materijalom u cilju dobijanja genetički istovjetnih jedinki. Jedinke koje imaju istovjetan genetički materijal se nazivaju klonovima. 
Mitohondrijalna DNK (mDNK): mitohondrijalna i hloroplastna DNK su zasebne molekule u genomu viših organizama, onih čije stanice imaju organele. Prema teoriji endosimbioze, mitohondrije i hloroplasti su nastali od bakterija, koje je neka stanica progutala. DNK koja se nalazi u ovim organelama stanice ima više sličnosti sa bakterijskom DNK – cirkularna je, a geni su kontinuirani (nema introna). Međutim, i na ovoj DNK se nekada mogu dogoditi mutacije koje izazivaju ozbiljne poremećaje metabolizma. Mi nasljeđujemo svu svoju mitohondrijalnu DNK od majke, jer spermatozioidi pri oplodnji svoje mitohondrije, a time i mDNK, ostavljaju u repu, koji ne ulazi u jajnu stanicu. 

Mutacija: promjena u genetičkom materijalu. Može to biti promjena u samo jednom “slovu” genetičkog koda, a može biti i promjena jednog većeg dijela genetičkog koda. Također, mutacije mogu biti genske i hromosomske. Obično su štetne, ali mogu imati velik evolutivni značaj onda kada prirodna selekcija favorizuje neku mutaciju, odnosno, alel nastao mutacijom. 

Nasljeđivanje: proces prenošenja osobina tj. uputa o sintezi proteina, sa roditelja na potomke. 

Nukleinske kiseline: složene, dugačke makromolekule, koje se nalaze u svim živim bićima i odgovorne su za stvaranje proteina u procesu zvanom bioseinteza proteina te za prenošenje instrukcija o sintezi proteina sa roditelja na potomke. Postoje dvije nukleinske kiseline: dezoksiribonukleinska kiselina (DNK) i ribonukleinska kiselina (RNK).

Nukleotid: najmanji segment (jedinica) nukleinskih kiselina. Nukleotidi se u DNK sastoje od šećera dezoksiriboze, fosforne kiseline i neke od 4 azotne baze (adenin, timin, gvanin ili citozin). Nukleotidi ribonukleinske kiseline se sastoje od šećera riboze, fosforne kiseline i jedno od četiri azotne baze (adenin, uracil, gvanin ili citozin).

Nukleotid
Proteom: skup svih proteina koje kodira genom jednog organizma.

Ribonukleinska kiselina (RNK): makromolekula izgrađena od nukleotida, ima izgled jednostruke spirale. Sastoji se od šećera riboze, fosforne kiseline i jedne od četiri azotne baze (adenin, uracil, gvanin ili citozin). To je molekula na koju se prepisuje genetička informacija sa DNK u procesu zvanom transkripcija. Poslije se ta šifra na RNK prevodi na “jezik” proteina u procesu zvanom translacija. Grupe azotnih (heterocikličnih) baza na RNK su šifre za redoslijede aminokiselina, molekula od kojih su sačinjeni proteini. Postoji nekoliko različitih tipova RNK, poput informacione RNK (iRNK), transportne RNK (tRNK) i ribosomalne RNK. Svaki od ovih tipova RNK ima svoju funkciju u stanici. 

Ribosomi: stanične strukutre koje se sastoje iz dva dijela. Na njima se vrši biosinteza proteina. 
Replikacija (autoreplikacija) DNK: proces u kojem od jedne molekule DNK nastanu dvije molekule, redoslijedom azotnih baza identične početnoj molekuli. To je enzimatska reakcija u kojoj se polulanci DNK prvo rastave, pa onda svaki od lanaca “dogradi” sebi nedostajuću polovinu. 

Sekvencioniranje genoma/DNK/gena: određivanje redoslijeda baza adenina, timina, gvanina i citozina, pomoću određenih tehnika, u cijelom genomu nekog organizma ili u samo jednom njegovom dijelu. To je, zapravo, “iščitavanje” genetičke poruke.

Transkripcija: “prepisivanje” šifre DNK na RNK.

Transkriptom: set svih RNK molekula jednog organizma. Kompletna RNK jednog organizma.

Translacija: “prevođenje” šifre sa RNK na redoslijed sekvenci aminokiselina. Događa se na ribosomima.

Transposoni: mobilne sekvence u genomu. Mogu “skakati” sa jednog mjesta na drugo i odgovorne su za pojavu određenih mutacija. 

Triplet baza: grupa od po tri azotne baze, recimo adenin-timin-adenin ili timin-gvanin-citozin koja je “šifra” za jednu aminokiselinu. Citozin-timin-timin (CTT) je tako triplet za aminokiselinu leucin, a gvanin-timin-gvanin (GTG) za aminokiselinu valin. 
rječnik genetike