Margaret Hamilton je američka programerka, inženjerka i preduzetnica. Bila je direktorica MIT Instrumentation Laboratory, koja je razvila softver za NASA-in Apollo program.
 
Rođena je kao Margaret Elaine Heafield 17. avgusta 1936. u mjestu Paoli, savezna država Indijana. U nekoliko intervjua je spomenula kako je uvijek bila zainteresirana za matematiku, još kao dijete i da nije voljela učiti napamet, voljela je shvatiti zašto i kako nešto funkcioniše

Pedestih godina prošlog vijeka kompjutersko programiranje je još bilo u povojima i Margaretini počeci u nauci su vezani za polje apstraktne matematike i meteorologije, nešto kasnije. 

1958. dobija dodiplomsku diplomu matematike i udaje se za Jamesa Coxa Hamiltona. Stopira svoje diplomske studije i počinje raditi kao programer pri Massachusetts Institute of Technology (MIT) kako bi uzdržavala muža dok on studira pravo na Harvardu. Nije htjela biti još jedna supruga harvardskog pravnika-advokata, koja će servirati čaj i smiješiti se na zabavama (da, Margaret je upravo ovako rekla – “Neću da budem još jedna žena koja će sipati čaj!” u intervjuu ovdje).

Međutim, već šezdesetih potreba za matematičarima i programerima u laboratorijama širom SAD postaje velika i Margaret počinje raditi za  (MIT) Lincoln laboratoriju i to na projektu SAGE, što je akronim za Semi-Automatic Ground Environment. Ovdje učestvuje u razvoju prototipa kompjuterizovane komandne centrale AN/FSQ-7 Combat Direction Central, koju je Ratno vazduhoplovstvo SAD trebalo za otkrivanje neprijateljskih letjelica.

Onda je NASA objavila kako treba programere koji će poslati ljude na Mjesec.

Margaret se pridružuje jednoj drugoj laboratoriji u sklopu MIT, Laboratoriji Charles Stark Draper, koja je radila na Apollo programu. Ovdje Hamiltonova vodi tim koji će razviti softvere za Apollo misiju i za američku svemirsku stanicu Skylab. 


Iz ovog perioda datira i čuvena fotografija Margaret Hamilton kako stoji pored tomova i tomova kompjuterskog koda koji su ona i članovi njenog tima ispisali za Apollo, a koji su, naredani jedan na drugi, viši od same Margaret. Ova fotografija je ujedino i zastrašujuća i smiješna i simpatična i fascinantna.



 

Djelimično je i njena zasluga termin „softver inženjer“ te ime cijele te discipline. Ovaj naziv je ona skovala kao šalu, iz zezancije, ali, ubrzo će NASA shvatiti kako je ova disciplina nešto što SAD može dati prednost nad SSSR u utrci do Mjeseca.  

Margaret je na posao dovodila i dijete jer jednostavno nije imala nikoga ko bi se o bebi brinuo dok ona radi. Njena kćerka Lauren je odrastala uz NASA-u, a sa mamom je nekada bila i noću i vikendima i igrala se astroanuta.

Međutim, igrajući se, Lauren je slučajno pokrenula pre-launch program. Margaret je tada pomislila kako bi astronauti mogli učiniti sličnu slučajnu grešku i pokušala je ubijediti ljude iz NASA da je ovo moguće i da treba napraviti neki sigurnosni sistem. Oni su joj rekli kako su astronauti izvježbani i kako se to sigurno neće dogoditi. Ipak, Hamilton je uspjela ubijediti čelnike da Apollo misiji doda kod koji je uračunati mogućnost ljudske greške.

Kada je

 lansirana i došla do Mjeseca, astronauti su tri minute prije slijetanja pogriješili jer je neko od dvojice astronauta u Eagle letjelici – Buzz Aldrin ili Neil Armstrong – okrenuo neki pogrešan prekidač. Kompjuter je počeo javljati niz pogrešaka, ali su u Kontroli misije komunikatori i Margaret pravilno protumačili ovaj znak.

Zapravo, Margaretin kod je spriječio da ljudska greška uništi misiju i umjesto da kompjuter postupi po pogrešnoj uputi astronauta, kompjuter je upozorio da nešto nije ok.

Ona i Grace Hopper su izuzetno zaslužne sa to što se STEM polje, naročito segment progrmamiranja, otovorilo prema ženama i što je privukao dosta žena, kojima su Hopper i Hamilton utrle put i bile zvijezde vodilje.

Pogledajte kako je Google odao počast Margaret Hamilton za 50-godišnjicu misije Apollo 11:

 
 
 
Ovaj tekst je nastao uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH u okviru projekta “U.S. Scientists Who Changed the World” i zahvaljujemo se Ambasadi SAD.