Martina Dimoska, rođena je i odrasla u Kičevu, Sjeverna Makedonija. Ona je analogna astronautkinja i to prva s Balkana. Radi nešto stvarno cool: provodi istraživanja i priprema pojedince za buduće svemirske misije. Ona je i osnivačica i predsjednica International Space Alliance, NASA Space Apps Challenge Local Lead for Mountain View and Cleveland.

Ko je Martina Dimoska?

Martina je završila dodiplomski studij materijalnog inženjerstva i nanotehnologije na Fakultetu za tehnologiju i metalurgiju (TMF, UKIM, Skoplje). Tokom studija, postala je alumnistica programa Global UGRAD na Univerzitetu Kent State sa punom stipendijom. Nakon toga, završila je Diplomski program studija komercijalnog svemira na Florida Tech uz stipendiju Fondacije Aldrin. Trenutno završava magistarske studije svemirskih nauka na uglednom Međunarodnom univerzitetu za svemirske studije.

„Zainteresirala sam se za STEM jer sam voljela graditi stvari i rješavati probleme, a istovremeno sam zadržala svoj kreativni dio jer sam imala sestru s invaliditetom koju sam morala animirati i zabavljati dok smo odrastale. Bila je sjajna, ljubazna i ohrabrujuća s puno strpljenja za moje ‘izume’ i koncepte. To je bilo teško, ali divno vrijeme“, kazala je u razgovoru za Nauka govori Martina Dimoska.

„Prvi put sam se zainteresirala za analogne astronomske misije kada sam vidjela kako određeni analogni istraživački eksperimenti doprinose ljudskoj izvedbi u svemiru dok sam studirala na Međunarodnom sveučilištu za svemirske studije. Između svojih studija, proaktivno sam se trenirala i stekla sam znanje u značajnim institucijama kako bih se kvalificirala za misije visoke vjernosti koje pružaju neprocjenjiva istraživanja u partnerstvu s značajnim svemirskim agencijama“, dodala je.

Šta su to analogne svemirske misije?

Kako je objasnila Martina, analogne astronomske misije su simulirane svemirske misije koje se provode u okruženjima na Zemlji koja oponašaju određene aspekte uslova istraživanja svemira. Ove misije služe kao ključna obuka i priprema za buduće stvarne svemirske misije omogućavajući astronautima i istraživačima da testiraju opremu, postupke i ljudske reakcije u postavkama koje podsjećaju na izazove svemirskih putovanja.

Analogne astronomske misije imaju ključnu ulogu u pripremi za buduće svemirske poduhvate, nudeći vrijedne prilike za istraživanje, eksperimentiranje, obuku, timski rad, smanjenje rizika i angažman javnosti u simuliranim okruženjima istraživanja svemira na Zemlji. Ove misije imitiraju fizičke, psihološke i operativne izazove svemirskog putovanja, omogućavaju testiranje novih tehnologija i postupaka, proučavaju ljudske faktore, razvijaju vještine i suradnju tima te pomažu u identifikaciji potencijalnih rizika i planiranju mjera za njihovo suzbijanje. Također, doprinose podizanju svijesti i motivaciji javnosti za istraživanje svemira.

Kako teče proces odabira analognih astronauta?

„Kriteriji za odabir analognih astronoma mogu varirati ovisno o ciljevima, zadacima i specifičnim zahtjevima svakog programa analognih misija, a ovisno o vjernosti misije i uključenim svemirskim agencijama, istraživačkim institucijama, vladama ili industrijama mogu postojati ozbiljni zahtjevi. Na primjer, da biste sudjelovali u visokofidelnim analognim astronautskim misijama u Sjedinjenim Američkim Državama, prvo i najvažnije, morate proći FAA medicinski pregled, osim što morate biti uspješan kandidat“, istakla je Martina.

 

Najčešće, odabir analognih astronauta uključuje razmatranje obrazovne pozadine, profesionalnog iskustva, fizičke spremnosti, psihičke otpornosti, vještina timskog rada i komunikacije, sposobnosti rješavanja problema, tehničkih vještina te kulturne raznolikosti. Kandidati često imaju napredne diplome u relevantnim područjima poput inženjerstva ili nauke, s iskustvom u aero inženjeringu, pilotiranju ili naučnim istraživanjima kao korisnim. Moraju pokazati snažno fizičko i mentalno zdravlje, prilagodljivost i učinkovite sposobnosti timskog rada, kao i sposobnost rješavanja problema pod pritiskom. Inkluzivnost i strast prema istraživanju svemira također se cijene, uz predanost sigurnosti i opsežnoj obuci.

astronauti

Kako bi opisala izazove s kojima se suočavaš kao žena iz Sjeverne Makedonije u globalnom svemirskom ekosistemu agencija, uključujući nedostatak finansijske podrške i predrasude?

„Pokušavam to nekako upravljati kroz žrtvovanje vlastitog vremena, odnosa, odmora, definitivno prekomjernog rada i nemam ništa na što bih se mogla osloniti, jer sve što zaradim ponovno ulažem u svoj put istraživanja svemira. Tužno je kada svijet ozbiljno shvaća moje snove, ogroman trud i žrtve, ali kod kuće nitko ne prepoznaje vrijednost mojih doprinosa zbog toga kako izgledam ili imam hobije poput cosplaya (što je zapravo puno inženjerstva kada stvarate složene predmete!). Ne znam što učiniti da probudim svoju zemlju. Znamo tako malo o istraživanju svemira i to je tako tužno. Učinila sam sve što sam mogla, još uvijek puno radim i nadam se promjeni, dok lobiram. U prošlosti sam lobirala javno, od nacionalne televizije do medija, davala sam intervjue na svaki mogući način, lobirala sam putem e-mailova kontaktirajući sve ministre, političare i vladine institucije koje poznajem i i dalje to radim nadajući se promjeni, ali vlada samo tišina“, kazala je Martina.

Kako Martina Dimoska ističe, naša regija napreduje pred našim očima, a mi nismo zainteresirani. Postoje neke zanimljive stvari oko svemirskih istraživanja na našem Balkanskom području, ali Sjeverna Makedonija i Bosna i  Hercegovina kao da su izvan tih dešavanja.

Primjerice, Albanija je lansirala dva satelita „Albanija 1″ i „Albanija 2”. Trošak za ovo je iznosio 6 miliona dolara. Kosovo ima opservatorij u Prištini i gradi drugi opservatorij i planetarij nazvan “Nacionalni opservatorij i planetarij Kosova”, pod vodstvom Pranvere Hyseini. Za ovo se izdvaja 450 000 eura. Hrvatske kompanije su uključene u svemirske aktivnosti, posebno Oikon, SENSUM Consulting, Amphinicy, INETEC – do kraja 2023. godine (projekti CroCube i Perun). Hrvatska će postati 12. Evropska kooperativna država ESA-e.

Slovenija je lider jer se slovenske kompanije angažiraju u različitim područjima svemirske industrije, s posebnim naglaskom na specijalizirane proizvode i usluge, poput aplikacija povezanih s posmatranjem Zemlje i obrade velikih količina podataka dobivenih iz svemira u različite svrhe.

Crna Gora će uskoro će lansirati satelit ‘Luca’ putem Crnogorskog istraživačkog svemira koji košta 222 000 eura, dok Srbija ima srpsku svemirsku strategiju 2018. – 2024.

Bugarski parlament glasao je za kupnju F-16 pod ugovorom od 1,3 milijarde dolara, imaju Opservatorij Rozhe, istraživačku bazu na Antarktiku nazvanu “Kliment Ohridski”, a domaćin su festivala HelloSpace. Grčka je članica ESA-e (Evropske svemirske agencije), imaju Nacionalni opservatorij Atena i mnogo istraživanja i aktivnosti u svemiru.

„Gdje je Makedonija u ovoj jednadžbi? Nije da nemamo novca. Dajte da vam dam samo jedan primjer – već više od decenije gradimo autocestu koja povezuje moj rodni grad Kičevo s Ohridom, kroz promjene vlada, a projecirano je da će nas koštati 600 milijuna eura, s proračunima koji se povremeno ponovno pregovaraju. Otprilike 57 kilometara, deceniju kasnije, još uvijek nema ceste, a nema ni sredstava za nauku u istraživanju svemira“, kazala je Dimoska, istakavši kako je Sjeverna Makedonija „tamna mrlja kada su u pitanju svemirska istraživanja”.

Ovoj tamnoj tački svakako da se tužno pridružuje i Bosna i Hercegovina, koja također zanemaruje ulaganja u cjelokupnu nauku.

Martina Dimoska 2

Dimoska, courtesy photo

Kako je vaša uloga kao Emerging Space liderice iz Sjeverne Makedonije u Međunarodnoj astronautičkoj federaciji doprinijela vašem putu u istraživanju svemira?

„Moja titula ‘Emergine Space leader’, dodijeljena od strane povijesne Međunarodne astronautičke federacije, pokazuje koliko sam naporno radila za svoju regiju i koliko je težak bio moj karijerni put, dolazeći iz ničega, pokušavajući pripadati “prestižnom” sektoru svemira. Nadalje, doprinijela je nevjerojatnim prijateljstvima i vezama koje dalje unapređuju moju suradnju i povećavaju kapacitet moje mreže, tako da mogu iskoristiti ekspertizu u našim regionalnim razvojima. Dobro poznajem naš balkanski svemirski sektor jer savjetujem i pomažem novim startupima, ambicioznim vladama i pojedincima da uspostave odgovarajuće veze potrebne za poboljšanje svojih prilika i sposobnosti. Drago mi je što služim kao ‘osoba za kontakt’ s donositeljima odluka u svemu što se odnosi na svemir“, objasnila je.

 

Kako vidite ulogu Balkana u ulaganju u svemir i svemirske tehnologije, te koji su potencijalni izazovi i prednosti takvih ulaganja?

„Nedavno sam imala TEDx govor koji se bavio nekim od prilika i problema. Balkan može sudjelovati u istraživanju svemira putem suradnje s susjednim zemljama i razmjene znanja jer krećemo s malo ili ničim. Važno je povezati naše specijalizirane industrije i poboljšati njihove sposobnosti u svemiru, što je vrlo izvedivo. Naše međunarodne zajednice su važne jer imamo pojedince koji mogu donijeti i koristiti svoje znanje kako bi opremili postotak naše populacije s ažuriranim informacijama i praksama. Možemo razviti vlastite inicijative za istraživanje svemira i tehnologiju koje će uključivati međuinstitucionalnu suradnju, ali i pristup međunarodnim sredstvima za razvoj naših regija. Izazovi za našu regiju uključuju ograničena sredstva, infrastrukturu i ekspertizu u usporedbi s vodećim svemirskim nacijama“, kazala je.
Dimoska naglašava kako prednosti uključuju potencijal za čvrstu regionalnu i međunarodnu saradnju, te iskorištavanje lokalnih talenata u STEM područjima. “Sudjelovanje u istraživanju svemira moglo bi potaknuti tehnološku inovaciju, potaknuti gospodarski rast i poboljšati regionalnu suradnju, pozicionirajući Balkan kao aktivnog sudionika u globalnoj svemirskoj zajednici dok se bave regionalnim razvojnim prioritetima“, dodala je.
Martina Dimoska analogna astronautkinja

Martina Dimoska, courtesy photo

Koje vam misije predstoje?

„Većinom sve u sektoru svemira je tajno klasificirano. Kada sam se usudila sanjati da postanem astronaut, na primjer, javno, neki “utjecajni muški kreatori sadržaja” u mojoj zemlji ismijavali su me. Iako se takvo aspirativno sanjarenje naglašava i potiče kod žena na Zapadu, možete vidjeti kako oni kapitaliziraju tu “buduću sliku astronauta” koju prikazuju u međunarodnim kampanjama, od ozbiljnih industrijskih divova do tvrtki za šminku i modu s bogatom poviješću na Balkanu, što se gleda s nepovjerenjem. Čak je i premijer Crne Gore ismijan zbog najave “Luca”, satelita. Izgleda da su sanjari o astronautima dopušteni i rezervirani samo za razvijenija zapadna društva koja dopuštaju ženama da sanjaju i glasno projiciraju svoje snove dok se ne ostvare. Naučila sam na teži način da ovdje moram šutjeti dok se ne ostvari jer inače će to biti gledano s nepovjerenjem, ismijavano, ispitivano“, kazala je Martina Dimoska za Nauka govori.