Lise Meitner je austrijska fizičarka koja se bavila radioaktivnošću i nuklearnom fizikom. U saradnji sa njemačkim fizičarem Ottom Hahnom i još jednim austrijskim fizičarem, Ottom Robertom Frischom, vodila je malu grupu naučnika koji su otkrili jednu veoma zanimljivu i važnu pojavu – nuklearnu fisiju. Inače, Meitnerova je bila tetka Ottu Frischu.
Rođena je kao Elise Meitner 7. novembra 1878. godine u Beču, u uglednoj porodici austrijskih jevrejskih advokata, na isti datum kao Marie Curie. Kao djevojčica od 8 godina pokazivala je zainteresiranost za nauku i u maloj bilježnici, koju je čuvala ispod jastuka, bilježila je svoja prva otkrića i zanimljivosti. Jako su je zanimale upravo matematika i fizika, a naročito boje koje se javljaju na tankim površinama, poput mjehura sapunice i u ulju koje je prosuto, te refleksija svjetlosti.
Na početku 20-tog vijeka, ženama u Austriji i širom Evrope nije bilo dozvoljeno da pohađaju javne srednjoškolske ustanove, ali je Lise, zahvaljujući podršci roditelja, ipak pohađala privatne časove i na kraju položila eksternu maturu u gimnaziji. Nakon toga je nastavila studirati fiziku i stekla doktorat iz ove oblasti 1905., postavši time druga žena koja je stekla doktorsku diplomu iz fizike na Univerzitetu u Beču.
Nakon doktorata joj je ponuđeno da radi u fabrici lampi, no ona je taj posao odbila. I zaista, bila bi velika šteta da je jedan genij poput Lise ostao zarobljen na jednom takvom poslu. Uz očevu podršku i podršku velikog Maxa Plancka, Lise dolazi u Berlin da sluša Planckova predavanja. Ovo je bilo veoma čudno, s obzirom na to da je Planck odbijao sve žene koje su željele prisustvovati njegovim predavanjima. Na kraju će Lise postati Planckova asistentica.
U Berlinu, dok je radila na univerzitetu, upoznaje i hemičara Otta Hahna, sa kojim će otkriti i nekoliko novih izotopa – varijanti elemenata sa drugačijim brojem neutrona, a 1917. i jedan radioaktivni izotop protaktinijuma. 1926. ona postaje prva žena u Njemačkoj koja je dobila profesuru u fizici, na Univerzitetu u Berlinu. Meitnerova je zapravo simbol procesa osnaživanja i oslobađanja žena na početku 20.tog vijeka.
1938. ona i Hahn otkrivaju nuklearnu fisiju – proces cijepanja jezgara teških elemenata kada ih se bombarduje neutronima. U tom procesu se oslobađa znatna količina energije i danas u mnogim državama nuklearna fisija se koristi kao izuzetno efikasan način dobijanja električne energije. Einstein je za Lise govorio da je „njemačka, odnosno austrijska Marie Curie“, a što je interesantno, Meitnerova je rođena na isti datum kao i Marie Curie. Međutim, ovo otkriće je upotrijebljeno i pri izradi prve atomske bombe, u sklopu Manhattan projekta.
Ipak, uprkos tome što je otkrila zaista niz nevjerovatno važnih i velikih stvari, Meitnerova je zaobiđena prilikom dodjele Nobelove nagrade. Za otkriće nuklearne fisije, Nobelovu nagradu za hemiju je dobio samo Otto Hahn, ali ne i Meitnerova i Frisch, koji su praktično jednako doprinijeli. Ovo je jedna od par većih nepravdi prilikom dodjele nagrade. 1945. je objavljeno kako je dobitnik nagrade za 1944. Hahn.
Poslije je izostanak Meitnerove pravdan ograničenošću informacija do kojih su mogli doći švedski naučnici u komitetu za dodjelu nagade jer je trajao Drugi svjetski rat. Međutim, treba znati da je Lise Meitner odbila da radi u Manhattan projektu, znajući koliko razaranja može donijeti nuklearna energija upotrijebljena za oružje i to je možda razlog zašto nije dobila Nobelovu nagradu.
1947. Meitnerova počinje raditi u laboratoriji koju je za nju napravila Švedska komisija za atomsku energiju i Kraljevski institut za tehnologiju. Nakon penzije se seli u Ujedinjeno Kraljevstvo i umire u Cambridgeu 27. oktobra 1968. godine, svega nekoliko mjeseci nakon svog dobrog prijatelja Otta Hahna.
Sama nuklearna fisija je proces u kojem se dobija veoma mnogo energije i od nas ovisi hoćemo li tu energiju koristiti za rušenje, u obliku oružja ili za stvaranje električne energije.
Na njenom grobu, Frisch je dao uklesati: Lise Meitner, fizičar koji nikada nije izgubio humanost.
Njoj u čast, 109. element Periodnog sistema je dobio naziv majtnerijum.
