Kada bi nas neko upitao da navedemo par žena koje su bile čuvene u oblasti nauke, ime Marie Curie će svakako biti jedno od prvih kojeg se sjetimo.

Međutim, da zapravo vrlo malo znamo o njenom životu i značaju njenih otkrića svjedoči i činjenica da se kao slika Marie Curie često koristi slika glumice Susan Marie Frontczak koju je snimio Paul Schroder, iz predstave o životu Marie Curie, a ne slika prave Marie Curie.

Marie Sklodowska Curie je rođena 7. novembra 1867. kao Maria Salomea Sklodowska u Varšavi, svega par godina nakon Januarskog ustanka (1863. – 1864.) protiv Ruske imperije, koji je bio jedan od pokušaja obnavljanja nezavisnosti Poljske.

Marie Curie je jedina osoba do sada koja je dobila dvije Nobelove nagrade iz dvije različite naučne oblasti: 1903. za fiziku, zajedno sa suprugom, Pierrom Curiem i Henrijem Becquerelom, za otkriće radioaktivnosti te 1911. za hemiju i to za otkriće radioaktivnih elemenata radijuma i polonijuma.
Ovdje treba napraviti malu digresiju i spomenuti kako je Marie Curie također jedna od dvije osobe koje su dobile dvije Nobelove nagrade iz dvije različite oblasti – druga je Linus Pauling (Nobelova nagrada za hemiju, 1954. i Nobelova nagrada za mir, 1962.) te jedna od svega četiri osobe koje su dobile Nobelovu nagradu dva puta – osim Curie i Paulinga, dvostruki dobitnici ovog priznanja su i John Bardeen (dvije Nobelove nagrade za fiziku, 1956. i 1972.) te Frederick Sanger (dvije Nobelove nagrade za hemiju, 1958. i 1980.).

 

Marie Curie u laboratoriji

Kada je Becquerel 1896. utvrdio da uran spontano emituje određenu vrstu zračenja, a nešto poslije i da se ovi zraci bitno razlikuju od X-zraka jer skreću u magnetnom polju, počelo se govoriti o uranijumskim ili Becquerelovim zracima. Ernest Rutherford će poslije pokazati kako radioaktivni elementi emituju tri vrste zračenja: alfa, koje se sastoji od pozitivno naelektrisanih čestica, jezgara helijuma, beta, koje se sastoji od negativno naelektrisanih elektrona te gama-zraka, koje su slične X-zrakama, samo imaju još manju talasnu dužinu, a veću frekvenciju i energiju. Međutim upravo će Marie i Pierre Curie, zainteresirani Becquerelovim otkrićima, započeti istraživanje radioaktivnih elemenata te pokazati kako uran nije jedini radioaktivni element.

Susan Marie Frontczak kao Marie Curie 

Radeći u improvizovanoj laboratoriji, bez finansijske pomoći univerziteta, Marie i Pierre su započeli istraživanja uranove rude zvane pehblenda, poznate i pod nazivima uranit ili uranski smolinac. Nesvjesni opasnosti koju predstavlja radijacija, radili su u neuslovnoj prostoriji koja je nekada bila soba za disekcije, bez adekvatne zaštite. Marie je započela kvantitativno istraživanje zračenja pojedinih frakcija pehblende i utvrdila da bizmut, dobiven iz pehblende, ima jače zračenje nego čist uran.

Jedina hipoteza koja je mogla ovo objasniti, bila je da zračenje bizmuta nastaje usljed prisustva nekog, do tada nepoznatog, radioaktivnog elementa. Ispostaviće se da je to tačno i Marie će taj element nazvati polonijum, u čast svoje domovine Poljske (lat. Polonia). Upravo će Marie one elemente koji zrače Becquerelove zrake nazvati radioaktivnim elementima, a samu pojavu radioaktivnost.

Marie Curie

 

Epohalno otkriće radioaktivnosti češće povezujemo sa atomskim dobom, atomskom bombom i različitim scenarijima apokalipse, međutim, rad niza naučnika na radioaktivnosti, među kojima je bila i Marie Curie, otvorio je vrata novih spoznaja o prirodi materije. Marie je bila jedna od korifeja nove naučne revolucije, koju odlikuje spoznaja da atomi nisu nedjeljive čestice te da se u prirodi dešavaju transmutacije elemenata jer se atomi radioaktivnih elemenata raspadaju sve do stabilnih jezgara.

Marie i Pierre Curie
 
 Sve ovo je bilo krucijalno za shvatanje strukture atoma te za otkriće subatomskih čestica i nuklearne energije. Zapravo, otkriće radioaktivnosti je bilo značajan miljokaz na putu prema modernom dobu i modernoj spoznaji svijeta.

Iako ljubav prema nauci nije nasljedna osobina, članovi porodice Curie su peterostruki dobitnici Nobelovih nagrada iz oblasti nauke: kćerka Marie i Pierra, Irène, podijelila je 1935. godine Nobelovu nagradu iz hemije za otkriće vještačke radioaktivnosti sa svojim suprugom Frédéricom Joliot-Curie.

Marie Curie je preminula 4. jula 1934. godine, od aplastične anemije koju je dobila kao posljedicu dugotrajnog izlaganja radijaciji.

Video na Nauka govori o Curie:

https://www.youtube.com/watch?v=XirumiaCnP8&t=8s