Hemijski elementi

Hemijski elementi su tvari koje se sastoje od istovrsnih atoma – od atoma koji imaju isti broj protona. Tako svi atomi vodika imaju po jedan proton, a svi atomi helijuma imaju dva protona. Zlato je također hemijski element, a svaki atom zlata ima 79 protona.

Sama riječ „element“ bi značila „osnovni“, „prvobitni“, „početak“ i cigla. To su cigle koje grade naš svijet. Hemijski elementi su upravo to – oni se nikakvom hemijskom reakcijom ne mogu razgraditi, uništiti, pretvoriti u jednostavnije tvari.

Stotinama godina ljudi su mislili kako su osnovni elementi koji grade svijet vazduh, zemlja, vatra i voda Također su mislili da  miješanjem tih tvari u nekom omjeru jednu tvar mogu pretvoriti u drugu. Čak su mislili da mogu obične metale pretvoriti u zlato. Ovi ljudi su se zvali alhemičari, a ono čime su se bavili zvalo se alhemija. Danas znamo da nije moguće tako pretvarati elemente jedne u druge, ali su osnovne tvari u prirodi zadržale naziv elementi, a disciplina koja proučava međudjelovanje tih tvari i njihove osobine naziva se hemija tj. kemija.
Danas se zna za 118 hemijskih elemenata. Njih 94 se može naći prirodno na Zemlji, dok su preostalih 24 elementa sintetički elementi, što znači da se dobijaju u laboratorijama u specijalnim uslovima. Neki elementi su radioaktivni.

Oko 20 elemenata od onih 94 koji se mogu naći prirodno je važno za živa bića. To su, prije svega, ugljik, kisik, vodik i dušik, a zatim i niz drugih elemenata poput kalcijuma, natrijuma, kalijuma, magnezijuma, željeza, fosfora, hlora, sumpora, joda  te još nekih elemenata koji se u živim bićima nalaze u jako maloj količini, pa ih zovemo „elementi u tragovima“. Takvi, elementi u tragovima su bakar, kobalt, fluor, silicijum, selen i još neki.

Vjerovatno ste primijetili da neki hemijski elementi imaju više različitih imena:

  • ugljik se zove još i karbon.
  • kisik još i kiseonik i oksigen.
  • vodik vodonik ili hidrogen,
  • a dušik još i azot  ili nitrogen.

Naime, ljudi govore različitim jezicima. U različitim jezicima, neki  hemijski elementi imaju i različite nazive. Stoga je bilo potrebno dati oznake hemijskim elementima kako bi naučnici u cijelom svijetu znali na šta se određen naziv odnosi. Tako svaki element ima svoj simbol. Zlato je Au,  vodik je H, kisik O, srebro Ag, ugljik je C, dušik je N, kalcijum je Ca. Ovi simboli vode porijeklo od latinskih naziva elemenata. Recimo, Ag, dolazi od latinskog argentum, a Au od latinskog aurum. Prvo slovo u simbolu hemijskog elementa je uvijek veliko.
Svi hemijski elementi su poredani u jednoj tabeli, u Periodnom sistemu elemeneta, i to ne bilo kakvim redom, nego po nekim, tačno utvrđenim svojstvima.