Već dugo me muče nalazi olova u krvi mještana Vareša. Ono što je u medijima objavljeno jeste da je na malom uzorku 44 osobe iz područja Vareša pronađeno prisustvo olova u krvi a da je u 17 slučajeva količina olova bila iznad granične vrijednosti.

Nemam uvid u nalaze, te stvarne parametre i to je pitanje privatnosti, pošto nije objavljen rad o ovim nalazima. Ali htjela bih ovdje nešto reći –nema sigurnih nivoa olova u krvi, posebno ne kod djece. Prema podacima CDC-a, količina olova u krvi djece od 3.5 μg/dL (35 μg/L) je neka razina zbog koje bi bilo potrebno pokrenuti istragu i dalje analize. UNICEF procjenjuje da otprilike svako treće dijete u svijetu ima koncentraciju olova u krvi veću od 5 µg/dL. Mala djeca su posebno ranjiva na trovanje olovom jer mogu apsorbirati i do 4–5 puta više olova nego odrasli.

Procjenjuje se da su prijeindustrijski nivoi olova u ljudskoj krvi iznosili oko 0,016 μg/dL, a taj se nivo naglo povećao nakon industrijske revolucije. Sada svi praktično imamo olova u krvi – osim ako neko ne živi jako udaljen od civilizacije. Kod odraslih se nivo olova u krvi od 5 µg/dL (ili 0,24 µmol/L) ili više smatra povišenim.

Jedna studija (5) koja je objedinila podatke iz devet studija u četiri zemlje EU (Belgija, Češka, Njemačka i Španija) pokazala je da su svi ispitanici imali mjerljive količine olova u krvi. Nije bilo nijedne osobe kod koje olovo nije bilo detektabilno, odnosno ispod granice mjerenja.
Prosječna koncentracija olova u krvi među ovim Evropljanima iznosila je oko 20,6 µg/L.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, izloženost olovu je ozbiljna prijetnja zdravlju jer oštećuje više organa, a posebno je opasna za malu djecu i trudnice, pri čemu ne postoji siguran nivo izloženosti. Olovo se nakuplja u kostima i zubima te može tokom trudnoće dospjeti u krv i ugroziti razvoj fetusa, dok kod djece i male količine mogu trajno smanjiti inteligenciju i izazvati probleme u ponašanju. Ljudi se olovu izlažu udisanjem zagađenog zraka ili gutanjem kontaminirane prašine, vode i hrane te čestica tla, često zbog industrije, starih boja, cijevi i baterija. Globalno je izloženost olovu 2021. godine povezana s više od 1,5 miliona smrti, ali su svi štetni efekti u potpunosti sprječivi.

Olovo se povezuje sa hroničnim bolestima jetre i bubrega, kardivaskularnim bolestima, naročito aterosklerozom, poremećajima u neurološkom razvoju i poremećajima ponašanja. Povezano je i sa smanjenom plodnošću te manjom težinom na rođenju.

Glavni izvori olova u krvi su industrijske aktivnosti (rudarstvo, topionice, reciklaža baterija), zagađeno tlo i prašina, te stare olovne boje. Značajan doprinos dolazi i iz kontaminirane pitke vode iz olovnih cijevi, kao i iz nekih proizvoda poput keramike, tradicionalnih lijekova i kozmetike.

Bez saznanja o nivoima olova stanovništva Vareša i okolice ne može se procijeniti stvarni rizik i šta su to zapravo povišene vrijednosti. Ali ovi podaci su alarmantni i za pretpostaviti je da se količine ne kreću u okviru trpeljivih vrijednosti. Također, kako ne postoje (ili bar ja ne znam) istraživanja koncentracije olova u krvi kod stanovnika ovog kraja prije, teško se može zaključiti nešto o porijeklu olova. Nemamo ni podatke za druge metale. Nažalost, nemamo podatke o tome kakva je situacija bila prije početka intenzivnog rudarenja u ovom području da bismo mogli išta porediti. Ovo bi trebala biti lekcija da se ulaže u ovakva istraživanja da imamo bar neku vrstu referentne nulte tačke.

Ažuriranje: mjerenja kvalitete zraka i mjerenje sedimenta u području Vareša su utvrdila prekoračenja na nekim lokacijama, a na nekim lokacijama je utvrđeno prisustvo kadmijuma, arsena, cinka i olova u sedimentu (dnevni depozit). Izmjeren je bio visok dnevni depozit olova u prašini. U mjestu Pržići izmjereno je taloženje olova (tj. dnevni depozit olova u prašini) 46,05 mg/m2 na dan, granična vrijednost 0,1 mg/m2/dan Izvještaj dostupan u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove.

 

Reference:

    1. WHO guideline for clinical management of exposure to lead
    2. WHO Lead Poisoning
    3. MedlinePlus
    4. Rees N, Fuller R. The toxic truth: children’s exposure to lead pollution undermines a generation of future potential. New York City (NY): UNICEF and Pure Earth; 2020 (https://www.unicef.org/media/73246/file/Thetoxic-truth-children’s-exposure-to-lead-pollution-2020. pdf, accessed 22 June 2021).
    5. Salamanca-Fernández E, Peinado FM, Esteban-López M, Puklova V, Poyatos RM, Govarts E, Laeremans M, Leermakers M, den Hond E, Schoeters G, Murawski A, Pedraza-Díaz S, Szigeti T, Verheyen V, Vogel N, Weber T, Hahn D, Zimmermann P, Kolossa-Gehring M, Fernandez MF, Arrebola JP. Sociodemographic determinants and temporal variability of blood lead levels (2003-2019) in a pooled analysis of nine studies in four European countries. Sci Rep. 2025 Oct 3;15(1):34562. doi: 10.1038/s41598-025-17943-w. PMID: 41044099; PMCID: PMC12494996.
    6. Can, S. et al. Occupational lead exposure effect on liver functions and biochemical parameters. Acta Physiol. Hung.95, 395–403 (2008). Obeng-Gyasi, E., Ferguson, A. C., Stamatakis, K. A. & Province, M. A. Combined effect of lead exposure and allostatic load on cardiovascular disease mortality. A preliminary study. Int J. Environ. Res. Public. Health18(3), 6879 (2021).
    7. Rosengren, E. et al. Exposure to lead and coronary artery atherosclerosis: A Swedish cross-sectional population-based study. J. Am. Heart Assoc.14(5), e037633 (2025).
    8. Chang, S. H. et al. Low blood lead concentration in association with infertility in women. Environ. Res.101, 380–386 (2006).