Ostajete budni do kasno? Novo istraživanje povezuje večernji hronotip s većim rizikom od srčanih bolesti

• Ljudi srednje i starije životne dobi — posebno žene — koji su prirodno aktivniji u večernjim satima mogu imati lošije kardiovaskularno zdravlje, mjereno prema metrikama Life’s Essential 8 Američkog udruženja za srce, u poređenju s vršnjacima koji nemaju izraženu večernju sklonost.
• Prema analizi podataka iz UK Biobanka, nezdrave navike među „noćnim pticama”, poput lošije kvalitete ishrane, nedovoljnog sna i pušenja, vjerovatno doprinose njihovom nepovoljnijem profilu kardiovaskularnog zdravlja.

Novo veliko britansko istraživanje baca pomalo neugodno svjetlo na naviku ostajanja budnim do kasno — posebno za žene srednje i starije dobi. Ljudi koji su prirodno aktivniji u večernjim satima, takozvane „noćne ptice”, imaju lošije kardiovaskularno zdravlje od onih koji nemaju izraženu jutarnju ili večernju sklonost, pokazuje studija objavljena u Journal of the American Heart Association.

Riječ je o analizi podataka više od 300.000 učesnika iz poznate baze UK Biobank, čija je prosječna dob bila oko 57 godina. Istraživači su se fokusirali na takozvani hronotip – unutrašnji biološki „tajmer” koji određuje da li smo prirodno jutarnji tipovi, večernji tipovi ili nešto između. Oko osam posto ispitanika sebe je opisalo kao izrazite večernje tipove, dok je skoro četvrtina bila jasno jutarnja. Većina ljudi, očekivano, nalazila se negdje u sredini.

Da bi procijenili zdravlje srca i krvnih sudova, naučnici su koristili sistem Life’s Essential 8™ Američkog udruženja za srce. Taj okvir uključuje osam ključnih faktora: ishranu, fizičku aktivnost, pušenje, san, tjelesnu težinu, krvni pritisak, nivo holesterola i šećer u krvi. Drugim riječima, riječ je o prilično sveobuhvatnoj slici kardiovaskularnog zdravlja.

Veći rizik od srčanog ili moždanog udara kod osoba koje su aktivne do kasno

Rezultati nisu bili baš nježni prema „noćnim pticama”. U poređenju s osobama bez izražene  večernje sklonosti, večernji tipovi imali su čak 79% veću vjerovatnoću da završe u kategoriji lošeg ukupnog kardiovaskularnog rezultata. Tokom prosječnog praćenja od 14 godina, kod njih je zabilježen i 16% veći rizik od srčanog ili moždanog udara. Kada su podaci razdvojeni po spolu, pokazalo se da je veza između večernjeg hronotipa i lošeg zdravlja srca znatno jača kod žena nego kod muškaraca.

Zašto se to dešava? Istraživači ukazuju na fenomen cirkadijalne neusklađenosti. Večernji tipovi žive u društvu koje je organizirano oko jutarnjeg ritma – rano ustajanje, posao, obaveze. Njihov unutrašnji biološki sat, međutim, gura ih prema kasnijem odlasku na spavanje i kasnijem buđenju. Taj stalni „jet lag bez putovanja” povezan je s većom vjerovatnoćom pušenja, kraćim i lošijim snom, nepravilnim obrocima i manjom fizičkom aktivnošću.

Dobra vijest: na faktore rizika se može utjecati

Upravo su ti faktori objasnili veliki dio dodatnog kardiovaskularnog rizika. Drugim riječima, nije sama činjenica da ste noćna ptica ta koja vam „oštećuje” srce, nego navike koje se s tim hronotipom često povezuju. Ostajanje do kasno je povezano i sa večernjim izlascima, a to sa pušenjem i konzumacijom alkohola, pa i nezdrave hrane, brze hrane i grickalica koji su stvarni rizik po zdravlje. Također, to znači da će osoba vjerovatno manje spavati jer moderni način života nalaže da se rano budimo i idemo na posao ili školu. Međutim, ovo je, paradoksalno, dobra vijest: pušenje, san i stil života su promjenjivi, na njih možemo utjecati. Pušenje izbaciti, ali i alkohol bar smanjiti i probati se naspavati.

Autori, naravno, upozoravaju na ograničenja. Većina učesnika bila je bijele rase i zdravija od prosjeka, a hronotip je procijenjen samo jednom, na osnovu samoprijave. Ipak, snaga uzorka i dužina praćenja daju težinu nalazima.

Poruka je jasna: ako ste večernji tip, to ne znači da ste osuđeni na loše zdravlje srca. Ali znači da morate biti svjesniji svojih navika i njihovog efekta na tijelo. U svijetu koji i dalje voli rane alarme, noćne ptice moraju još pažljivije čuvati svoje srce.