Nije tajna da insekti svijet vide drugačije nego mi – od drugačije građe oka, do drugačijih fotosenzitivnih proteina, sve su to predispozicije da im ovaj osjet nije ni sličan kao kod nas. Međutim, prije nekoliko godina je otkriveno da vilini konjici (vretenca) imaju gene za čak 33 vrste fotosenzitivnih proteina zvanih opsini. Da li to znači da vide 33 boje?
Valne dužine koje različite životinje mogu vidjeti prilično variraju, a to uveliko ovisi o tome koliko je različitih opsina. Opsini su proteini koji reaguju na svjetlost određene valne dužine, a nalaze se u retini i njih možemo naći u cijelom životinjskom carstvu, pa čak i kod nekih jednoćelijskih organizama i algi.
Naša retina (mrežnjača) sadrži četiri različite vrste fotoreceptorskih ćelija koje služe za osjet svjetlosti: tu su štapići, koji detektuju niske razine svjetlosti, i tri tipa čunjića, stanica koje detektiraju crvenu, plavu i zelenu svjetlost. Štapići “rade” kada je nivo svjetla nizak, kada je pomračina i zato u mraku ne vidimo boje ili ih samo naziremo, a vidimo oblike predmeta i sjene. Ovi receptori nam omogućuju da osjetimo tamu i svjetlost te boje kada je svjetlije.
Tri opsina izražena su u čunjićima i određuju tri boje u našem vidu: crvenu, zelenu i plavu. Rodopsin, koji djeluje u uslovima slabog svjetla, eksprimira se u fotoreceptorskim stanicama štapića. Ljudi imaju ukupno devet opsina. Osim vida i percepcije svjetla, opsini također mogu detektovati temperaturu, zvuk i neke hemikalije.
Ljudi i većina primata imaju tri opsina za boje (trihromati), ptice obično imaju četiri (tetrahromati), a neke zmije imaju samo dvije vrste opsina. Međutim, jedan rad iz 2015. godine objavljen u PNAS, pokazao je kako neke vrste vilinih konjica (Odonata) imaju nevjerovatnih 33 vrste gena za opsine!
Vilini konjici imaju gene za ne-vidni opsin, UV opsin, kratkovalni (300-430 nm) i dugovalni (300-700 nm) opsin. Oni također mijenjaju koji se geni za opsine izražavaju tokom različitih faza života te gdje.
Ryo Futahashi s Nacionalnog instituta za naprednu industrijsku nauku i tehnologiju u Tsukubi, Japan, i njegove kolege koji su objavili spomenuti rad, također su otkrili da broj opsina može varirati tokom razvoja pojedinog vilinog konjica, od ličinke do odrasle jedinke. Dodatni opsini također mogu omogućiti vretencima da vide UV i polariziranu svjetlost. Sve ovo znači da ovi insekti možda svijet vide drugačije u ovisnosti od faze razvoja.
Da li ovo znači da mogu vidjeti 30 boja koje mi ne vidimo? Nikad nećemo znati kako izgleda svijet ovih insekata. Možemo reći da oni vide svijet u nekom super ultra HD modu, koji nama nikad neće biti dostupan. Zanimljivo je zamisliti kako je to vidjeti UV svjetlo ili polariziranu svjetlost, no, vjerovatno naš mozak to ne bi ni mogao percipirati a da se ne zbuni.
