Posidonija je cvjetnica koja se odlučila vratiti u more. Ova biljka, koja se često naziva “morskom travom” ili “Neptunovom travom” endem je Mediteranskog mora. Nije alga, nego spada u više biljke, kormofite, cvjeta i čak daje plod, cvjetnica je (naučnici cvjetnice zovu angiosperme). Zbog toga što raste u moru, ljudi pogrešno misle da je alga, kao što je to kaulerpa.
Posidonija – naučnog naziva Posidonia oceanica, prema grčkom bogu mora Posejdonu, nosi neistinu u svom zvaničnom nazivu – nije oceanska vrsta. No, za Mediteran je od velike ekološke pa i privredne važnosti i postoje napori u očuvanju ekosistema u kojima preovladava ova vrsta, takozvanih “morskih livada”. Nažalost, njen se areal smanjuje i postoje procjene da je regresija morskih livada u zadnjih 50 godina dosegla čak 34%.
Livade posidonije opadaju u mnogim dijelovima Sredozemlja zbog onečišćenja, razvoja obale (poput betoniranja obale, izgradnje urbane i lučke infrastrukture), ribolovnih aktivnosti i pristajanja brodova koji svojim sidrima i lancima uništavaju biljke.
Livade posidonije prisutne su u velikom dijelu Sredozemnog mora/Mediteranskog mora, ali su u nekim područjima gotovo nestale, posebno u srednjem i sjevernom Jadranu, dok uspijevaju u južnom Jadranu. Evropska unija prepoznaje livade posidonije kao stanište od značaja za zajednicu, navedeno u EU Direktivi o staništima, posebno zato što štite pješčane plaže od erozije i stvaraju visokoproduktivne ekosisteme.
Čak i suha posidonija, nanesena na plaže, ima važnu ekološku ulogu zaštite od erozije, izvor: MedPosidonia network
Posidonija može rasti i na kamenitim i na pjeskovitim podlogama, od površine do više od 50 m dubine, ovisno o prodoru svjetlosti.
Ogromna livada posidonije od oko 8 kvadratnih kilometara otkrivena je 2006. u blizini Ibize. Radi se o klonalnoj zajednici, odnosno, biljke su nastale bespolnim razmnožavanjem, i faktički su jedan organizam. Procjenjuje se da je starost ove livade oko 100 000 godina. Vegetativno razmnožavanje nije jedini način razmnožavanja posidonije – ona se može raznožavati i seksualno, tvoreći specifične plodove koji mogu klijati.
Ova vrsta je nastala, kako se smatra, krajem krede – otprilike je tada “odlučila” da ne želi biti na kopnu, nego se vratila u more.
Posidonia oceanica sastoji se od puzavih ili uspravnih stabljika obično zakopanih u sedimentu, koje se nazivaju rizomi. Puzavi rizomi nazivaju se plagiotropni, a uspravni rizomi ortotropni (prema grčkom orthos – prav). Rizomi završavaju skupinama od 4-8 listova (izbojaka) koji mogu doseći i više od 1 m duljine. Rizomi također imaju korijenje koje može rasti do 70 cm ispod površine sedimenta. Listovi se formiraju tokom cijele godine, a žive između 5 i 8 mjeseci, a rjeđe do 13 mjeseci.
Nakon tog perioda, posidonija odbacuje listove, koje morski talasi nose na obale gdje se stvaraju nakupine ovog morskog “sijena”.
Od njenih rizoma i vlakana, koji otpadaju, formiraju se se okrugle nakupine, egagropili. To su komadići rizoma u kombinaciji s vlaknima posidonije i pijeskom koje su valovi oblikovali u oblik kugle.
Za cvjetanje joj je potrebna visoka ljetna temperatura iznad 25 °C. Cvjetovi su dvospolni i mogu proizvesti plodove nalik zelenim maslinama i kojima je potrebno 6-9 mjeseci da dozriju prije nego što otpadnu sa stabljike i otplutaju do površine mora, obično između maja i juna. Oni sadrže sjeme, koje će u pogodnom okolišu proklijati i nastaće novi izdanci.
Cvijet posidonije, Izvor: https://www.projectnoah.org/spottings/957046011
Plod posidonije, izvor: wikipedia
Zašto su morske livade posidonije toliko važne?
U procesu fotosinteze one proizvode veliku količinu kisika, Zapravo proizvode kisika više nego amazonske prašume. Procjenjuje se da posidonija proizvodi 15-20 litara kisika po kvadratnom metru svaki dan.
Također, u procesu fotosinteze upijaju veliku količinu ugljičnog dioksida, i to rade više nego amazonske prašume, čak 15x više.
Još nešto – područja mora prekrivena posidonijom su visokoproduktivni ekosistemi, predstavljaju najviši razvojni stepen neke zajednice, klimaks, i ribe ih koriste kao zaklon i mrijestilište. Bez posidonije, Sredozemno more ne bi bilo ovako živo i bogato kisikom.
Rizomi posidonije stabiliziraju morsko dno, sačinjeno od sedimenta, stvarajući nešto što se zove “matte” – praktično morski “madrac”.
Livade posidonije pružaju dom i mnogim epifitnim zajednicama – od algi, diatoma (silikatne alge), preko bakterija do nekih briozoa.
Posidonija živi u čistim vodama i koristi se kao biomarker čistoće morske vode. Slobodno se kupajte tamo gdje ona raste.
Nakupine odumrlih listova posidonije štite žal od erozije, stvarajući kao jednu tufer zonu, prirodnu meku barikadu koja sprječava da se pijesak i obluci razaspu usljed djelovanja vjetra i talasa. Rizomi ove biljke stabiliziraju morsko dno. U područjima gdje raste ova cvjetnica mora se paziti kako brodovi pristaju jer bacanje sidra oštećuje ove livade.
Šta ugrožava posidoniju?
Livade posidonije u Jadranu i Mediteranskom moru su ugrožene i stalno se smanjuju ljudskim djelovanjem. Oštećuje ih ribolov koćama i povlačnim mrežama, već spomenuto sidrenje, krivolov pomoću dinamita, gradnja u obalnom području, nasipavanje obale (što je veoma rašireno u Jadranu iako je zabranjeno), izgradnja marina i lukobrana, smanjenje prozirnosti mora zbog onečišćenja, truljenje organske tvari na morskom dnu zbog unosa velike količine organskih i anorganskih tvari komunalnim i drugim otpadnim vodama, usljed intenzivne marikulture iznad ili u blizini livada te širenje stranih invanzivnih vrsta tropskih algi Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa.
Zvanično, prema IUCN, posidonija nije ugrožena i spada u vrste kategorije “least concern”. U stvarnosti, polja posidonije su izuzetno ugrožena i Evropska unija čini napore zaštite ove vrste pod Direktivom o staništima (Habitat directive) i posebnim upravljanjem Natura 2000 područjima.
Livade posidonije su predmet zaštite nekoliko Konvencija – Ramsarske, Bernske, Barcelonske te The Habitats Directive of, 21 May 1992, The Water Framework Directive (WFD, 2000) and the Marine Strategy Framework Directive (MSFD, 2008) i The Common Fisheries Policy (CFP).
