Slika Praistorijske žene – lovci, izvor: Smithsonian magazine
Učili smo da su ljudi, prije nego što su prešli na sjedilački ratarski način života, bili lovci – sakupljači. I učili smo da su muškarci uglavnom bili ti koji su išli u lov, dok su žene skupljale bobice, gljive, ljekovite i jestive bilje, nosile vodu. Sada se ta slika mijenja – i žene su išle u lov, bacale koplja.
Najstariji poznati grob lovca u Americi pripada jednoj mlađoj ženi i to dodatno podriva stereotip o “muškarcu-lovcu”. Ova teza je preovladala nakon jednog simpozijuma u Chicagu, koji je održan 1966. međutim, novi nalazi upućuju na to da ne smijemo ovu tezu prihvatati zdravo za gotovo i da bismo trebali napustiti ponavljanje ove predrasude u udžbenicima. Ova teza nije nastala prema arheološkim dokazima, nego etnografskim posmatranjima recentnih grupa koje žive lovačko-sakupljačkim načinom života
Radi se o grobu pronađenom u Andima, a tu je pronađeno još nekoliko skeletnih ostataka žena s vršcima kopalja, što sugerira da su se i one bavile lovom.
Analiza Randyja Haasa s Univerziteta Kalifornija u Davisu i njegovih kolega 9.000 godina starog groba ispunjenog lovačkim alatom pokazala je da je pokopana osoba ženskog spola i da ona u trenutku smrti nije bila starija od 19 godina.
U grobu, postavljenom visoko u Andima na jugu Perua, nalazile su se kamene strelice koje bi služile za ubijanje krupne divljači i kamene oštrice za pripravljanje trupova na terenu. Mnogi su artefakti bili uredno složeni.
Autori su prikupili podatke o praistorijskim grobovima u Americi u kojima se nalazio pribor za lov na velike divljači. Od 27 osoba pokopanih u takvim grobnicama čiji je spol utvrđen, 11 su bile žene – što sugerira da su žene lovci bile česta pojava u praistorijskoj Americi, kažu autori.
Još o tome možete pročitati u Science.
