Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za 2025. godinu dobili su Mary E. Brunkow, Fred Ramsdell i Shimon Sakaguchi za svoja revolucionarna otkrića o perifernoj imunološkoj toleranciji, mehanizmu koji sprečava da naš imunološki sistem napadne sopstveno tijelo. Ovo otkriće smatra se jednim od ključnih doprinosa savremenoj medicini jer objašnjava kako tijelo održava ravnotežu između odbrane od infekcija i samouništenja — procesa koji stoji iza mnogih autoimunih bolesti.
Naš imunološki sistem svakodnevno prepoznaje i uništava hiljade mikroorganizama koji pokušavaju da prodru u organizam. Međutim, mnogi od njih imitiraju naše vlastite ćelije, pa je ključno pitanje kako imunološki sistem zna koga treba napasti, a koga zaštititi. Upravo su se time bavili ovogodišnji laureati, otkrivši ćelije koje djeluju kao “čuvari” našeg imuniteta — regulatorne T ćelije (Treg).
Japanski imunolog Shimon Sakaguchi prvi je 1995. godine otkrio postojanje ovih ćelija, dok je naučna zajednica tada vjerovala da se imunološka tolerancija razvija isključivo u timusu, kroz tzv. centralnu toleranciju — proces u kojem se uništavaju potencijalno opasne imunološke ćelije. Sakaguchi je pokazao da postoji i drugi nivo zaštite — periferni, u kojem posebna vrsta ćelija sprečava autoimune napade i čuva tijelo od samog sebe.
Šest godina kasnije, Mary Brunkow i Fred Ramsdell otkrili su gen Foxp3, čija mutacija kod miševa izaziva teške autoimune bolesti. Ubrzo su dokazali da slična mutacija kod ljudi uzrokuje rijedak, ali ozbiljan poremećaj poznat kao IPEX sindrom, koji razara više organa.
Vezu između ova dva otkrića ponovo je uspostavio Sakaguchi 2003. godine: pokazao je da Foxp3 gen kontroliše razvoj regulatornih T ćelija — istih onih koje je ranije identifikovao. Ove ćelije nadgledaju druge imune ćelije i osiguravaju da imunitet ne napadne vlastita tkiva.
Zahvaljujući njihovim radovima, danas razumijemo zašto većina ljudi ne obolijeva od teških autoimunih bolesti i kako bi se imunološki sistem mogao usmjeriti da djeluje preciznije. Njihova otkrića otvorila su put ka razvoju novih terapija protiv raka, autoimunih poremećaja i odbacivanja transplantata, od kojih su mnoge već u kliničkim ispitivanjima.
Ova Nobelova nagrada važna je jer naglašava važnost balansa u imunološkom sistemu — sposobnosti da nas štiti, ali i da zna kada treba stati. Time je postavila temelj za buduću medicinu koja će moći precizno “podešavati” imunitet, što može promijeniti način liječenja brojnih bolesti.
Izvor: Nobel Prize
