Zahvaljujući sučelju mozak-kompjuter, paralizirana osoba je uspjela tipkati. Implant u mozgu je dekodirao nervne signale za pisana slova paralizirane osobe, a onda je kompjuter pretočio ove signale u kucani tekst i to brzinom od 90 znakova u minuti, s 94.1% tačnosti online i 99% tačnosti offline. Po prvi put su dekodirani nervni signali koji omogućavaju pisanje.
Studija, objavljena 2021.u Nature pod naslovom „High-performance brain-to-text communication via handwriting“ rezultat je dugotrajnog kliničkog ispitivanja BrainGate2 u kojem sudionicima koji su paralizirani ugrađuju senzore u motorni korteks mozga. Elektrode u tom motornom regionu omogućavaju da se iščitaju slova koja osoba paralizirana od vrata naniže zamišlja da ispisuje. Paralizirane osobe rade s naučnicima kojima je cilj koristiti podatke senzora za razvoj sučelja mozak-kompjuter (brain-computer interface, BCI). Rezultate ovog sučelja i eksperimenta “pisanja mislima” možete vidjeti na naslovnoj slici.
Nauronaučnici sa Stanforda su u ovom projektu pokušali da vide koliko je moguće pomoći ljudima koji su usljed paralize različitim uzrocima izgubili mogućnost da pišu i govore, čime su zapravo izgubili i mogućnost da komuniciraju s drugima.
Njihovi rezultati otvaraju novi pristup sučelju mozak-kompjuter i pokazuju izvodivost preciznog dekodiranja brzih, spretnih kretanja godinama nakon paralize. Do sada su napori ovakve vrste bili usmjereni na kontrolu kursora putem misli i tipkanje jednog po jednog znaka, ali ovaj novi pristup pokazuje kako su možda kompleksni pokreti poput rukopisa zapravo jednostavniji za dekodiranje.
Brzina tipkanja znakova je ključna za ove ljude, jer što brže mogu „tipkati“, to je i kvalitetnija njihova komunikacija s okolinom, a to i povećava kvalitet života ovih osoba.
Brzina govora iznosi između 150 i 200 riječi u minuti što je znatno više od 90 znakova u minuti koliko se trenutno proizvodi ovom metodom. Naučnici razmišljaju o tome kako bi možda omogućili govor kao resurs – da osoba zamišlja govor koji se putem sučelja prevodi u pravi govor.
Međutim, to nie jedina stvar na kojoj treba raditi i usavršavati sučelje kako bi ono jednog dana bilo operativno: potrebno je implantat svesti na to da bude što je moguće manji i da to bude bežični uređaj.
Ovo bi bio veliki napredak u odnosu na kompjuterski govor Stephena Hawkinga, nakon što je ovaj veliki naučnik izgubio moć govora. U Hawkingovom slučaju, tekst je prevođen u govor, a algoritme za ovo je razvio inžinjer s MIT, Denis Klatt.
Izvori:
Brain-Computer Interface Converts Mental Handwriting into Written Text
Willett, F.R., Avansino, D.T., Hochberg, L.R. et al. High-performance brain-to-text communication via handwriting. Nature 593, 249–254 (2021).
