U svijetu se najavljuje super El Niño. Izvještaji kažu da je počeo i najavljuje se najjači u ovom vijeku. No zašto bi nas trebao zanimati ovaj fenomen, šta nam znači i kako može utjecati na nas u Evropi, posebno Balkanu?
El Niño (“dječak”) je prirodni klimatski fenomen koji nastaje kada se površinske vode u centralnom i istočnom tropskom Pacifiku neuobičajeno zagriju. To zagrijavanje mijenja kretanje vjetrova i atmosferskih strujanja, pa može poremetiti vremenske prilike širom planete – od suša i toplotnih talasa do obilnih kiša i poplava. Najviše utječe na Latinsku Ameriku, ali i na Aziju te Afriku. Na Evropu i Balkan ne utječe direktno, klimatski, odnosno ne možemo reći da će nam zima biti toplija, da će baš ovo ugrozoti skijašku sezonu, ali će zasigurno utjecati indirektno, ekonomski.
Povišenje temperatura u tropskom pojasu Pacifika, NOAA Satellites
Ovogodišnji El Niño, kako istraživači smatraju, mogao bi biti među najsnažnijima ikada zabilježenima. Posebno zabrinjava činjenica da se formirao u istočnom Pacifiku, umjesto u centralnom dijelu okeana. Posljednji snažni El Niño takvog tipa zabilježen je krajem 1990-ih, kada je prosječna temperatura planete bila niža nego danas. Zbog toga naučnici nisu sigurni da će se ovaj događaj ponašati kao njegovi prethodnici.
Posljedice se već osjećaju. Suša u Centralnoj Americi usporila je plovidbu kroz Panamski kanal, dok su se kod obala Perua, gdje je ribolov inćuna jedna od najproduktivnijih svjetskih ribarskih industrija, ribe povukle u hladnije vode, pa je sezona ulova ranije završena. U dijelovima južne i istočne Afrike suša, zajedno s visokim cijenama goriva i đubriva, prijeti da desetine miliona ljudi gurne u ozbiljnu prehrambenu nesigurnost.
Prognoze ukazuju na suše u područjima oko ekvatora, Centralnoj Americi i zapadnom Pacifiku, posebno u Australiji, ali i obilne padavine na Rogu Afrike, zapadu SAD-a i pacifičkoj obali Južne Amerike.
A postoji još jedan faktor koji ovaj El Niño čini nepredvidivijim: klimatske promjene. Planeta je danas toplija nego krajem 20. vijeka. Zato pitanje više nije samo koliko će El Niño biti snažan, već kako će se njegov uticaj pokazati u svijetu koji je već zagrijan. Sa ovakvim uslovima odnosno podlogom za El Niño se prije nismo susretali.
Analiza Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije procjenjuje da bi Evropa mogla imati toplije uslove nego što bi se očekivalo za El Niño, s mogućim jačanjem toplote prema proljeću 2027. godine. Sa jakim El Niño, u Evropi se očekuju hladniji januar-maj, ali i topliji juni-novembar.
Ono što su indirektni utjecaji vezani za El Niño jesu poremećaji u proizvodnji hrane, što će imati utjeaj na cijene hrane. Neke žitarice bi mogle poskupiti, ali i kulture koje raste u pogoenim krajevima – kafa, kako, banane, ali i meso, jer dosta mesa na globalnom nivou dolazi iz Latinske Amerike. Situacija s tvrdom pšenicom (durum) izaziva zabrinutost jer se predviđa nagli rast svjetskih cijena kako se taj fenomen bude intenzivirao. Svjetske cijene kukuruza također bi mogle blago porasti, iako je reakcija na snažniji El Niño neizvjesna.
Priča o El Niñu nije samo priča o jednom globalnom klimatskom premećaju nego zaista primjer efekta leptira – koji ima utjecaja na ekonomske tokove, sigurnost hrane i koji može imati humanitarne konsekvence te potaknuti migracije.
