Početkom maja 2026. godine, vijest koja zvuči kao zaplet trilera obišla je svijet: na kruzeru pod nizozemskom zastavom zabilježeni su slučajevi rijetke, ali potencijalno smrtonosne bolesti – hantavirusnog plućnog sindroma (HPS). Nekoliko putnika je oboljelo, a prijavljeni su i smrtni ishodi. Naučnici i epidemiolozi našli su se u nepoznatom scenariju: kako se virus koji se gotovo uvijek povezuje s ruralnim područjima i kontaktom s glodavcima pojavio usred luksuznog broda na otvorenom moru?

Bitno je naglasiti da hantavirus nije neki nov virus. Znamo da građani sada i na pomen nekog neobičnog virusa imaju strah, nepovjerenje, ali zapravo je mali rizik da će izbiti pandemija – jer se virus obično ne prenosi s čovjeka na čovjeka.

Decenijama je poznat širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, gdje se povremeno bilježe slučajevi kod osoba koje dolaze u kontakt s glodavcima. Kako navodi Federalni zavod za javno zdravstvo, virus se prenosi na ljude najčešće udisanjem sitnih čestica iz izmeta, urina ili sline zaraženih glodavaca.

Upravo zato slučaj na kruzeru izazvao je dodatnu zabrinutost i znatiželju. Istraživači pokušavaju rekonstruirati šta se tačno dogodilo. Jedna od mogućnosti je da su glodavci, koji se ponekad mogu naći i na brodovima, kontaminirali određene prostore – skladišta hrane, ventilacione sisteme ili kabine koje nisu često korištene. U zatvorenim okruženjima, poput broda, virusne čestice mogu se zadržati u zraku i biti udahnute, što povećava rizik od infekcije. Nije isključeno i da su pacijenti bili u fazi inkubacije prije ukrcavanje ili su pri izlasku na kopno bili inficirani.

WHO je 5.5. 2026. izjavio da je moguće da je došlo do prenosa s čovjeka na čovjeka među bliskim kontaktima na kruzeru s izbijanjem hantavirusa, prenosi Reuters. Tri osobe, dvoje državljana Nizozemske i jedno Njemačke su umrli, a jedna osoba je evakuisana na liječenje.

Simptomi hantavirusne infekcije u početku mogu izgledati kao mnoge druge virusne bolesti: povišena temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima, ponekad mučnina i proljev. Međutim, ono što ovu bolest čini posebno opasnom jeste nagli prelaz u tešku fazu. U roku od nekoliko dana može doći do ozbiljnih respiratornih problema, nakupljanja tekućine u plućima i potrebe za intenzivnom njegom. Prema podacima američkog CDC-a, smrtnost kod HPS-a može doseći i do 30–40%.

Ne postoji specifičan antivirusni lijek za hantavirus. Prema Službi za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH, liječenje je potporno – pacijentima se pomaže održavati disanje i funkcije organa dok se tijelo bori s infekcijom. Upravo zato je ključno rano prepoznavanje simptoma i pravovremena hospitalizacija.

Ipak, uprkos dramatičnim naslovima, stručnjaci pozivaju na oprez, ali ne i paniku. Svjetska zdravstvena organizacija prati situaciju na kruzeru, no naglašava da ovakvi događaji ne znače da se hantavirus širi među ljudima na način na koji to čine respiratorni virusi poput gripe ili COVID-19. Radi se o specifičnom prijenosu koji zahtijeva kontakt s kontaminiranim česticama iz okoline.

Za građane Bosne i Hercegovine, ova vijest ima i edukativnu vrijednost. Hantavirus je već prisutan u našem okruženju, ali ne predstavlja novu niti značajnu prijetnju za opću populaciju. Rizik postoji prvenstveno za osobe koje borave u prirodi ili rade u prostorima gdje mogu biti izložene glodavcima – poput šuma, farmi, podruma ili napuštenih objekata.

S dolaskom toplijih dana, kada se češće boravi na otvorenom ili uređuju vikendice, važno je pridržavati se osnovnih mjera zaštite. To uključuje izbjegavanje kontakta s glodavcima i njihovim izlučevinama, temeljito provjetravanje zatvorenih prostora prije čišćenja, te korištenje zaštitne opreme poput maski i rukavica. Metenje ili usisavanje suhih površina može podići čestice u zrak, pa se preporučuje vlažno čišćenje.

„S obzirom na dolazak toplijeg perioda i češći boravak u prirodi, građanima se preporučuje izbjegavati kontakt s glodavcima i njihovim izlučevinama, posebno prilikom čišćenja zatvorenih i zapuštenih prostora poput podruma, vikendica i štala, obavezno provjetravanje takvih prostora i korištenje zaštitne opreme”, naglašavaju iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Ako se nakon boravka u rizičnom okruženju pojave simptomi poput temperature, bolova u mišićima i otežanog disanja, važno je odmah se javiti ljekaru i napomenuti moguću izloženost.

Priča s kruzera podsjeća nas na jednu važnu činjenicu: granica između “egzotičnih” i “lokalnih” bolesti često je tanja nego što mislimo. Virusi poput hantavirusa ne poznaju luksuzne kabine ni geografske granice – oni prate svoje prirodne domaćine, a povremeno pronađu put i do nas.