Prehrana bogata mastima i šećerima već se dugo povezuje s pretilošću, dijabetesom i bolestima srca. Međutim, naučnike sve više zanima i uticaj nezdrave prehrane na mozak. Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nutritional Neuroscience pokušalo je odgovoriti na važno pitanje: ne kako hrana bogata šećerima utječe na mozak nego mogu li se negativni efekti takve prehrane poništiti nakon prelaska na zdravije prehrambene navike?
Istraživači sa Tehnološkog univerziteta Sydney su proveli sistematski pregled i meta-analizu studija na životinjama koje su ispitivale posljedice takozvane prehrane bogate mastima i šećerima (high-fat, high-sugar diet, HFHS). Analiza je pokazala da prelazak na zdraviju prehranu može dovesti do djelimičnog oporavka određenih kognitivnih sposobnosti i obrazaca ponašanja.
Ipak, rezultati sugerišu da se neke promjene nastale pod utjecajem nezdrave prehrane ne povlače u potpunosti. Posebno su bili pogođeni procesi povezani s učenjem i pamćenjem, za koje je važna moždana struktura poznata kao hipokampus. Drugim riječima, mozak pokazuje određenu sposobnost oporavka, ali dugotrajna izloženost izrazito nezdravoj prehrani može ostaviti trajnije posljedice.
Jedna od najvećih prednosti ovog rada jeste što se radi o sistematskom pregledu i meta-analizi. Takve studije objedinjuju rezultate velikog broja pojedinačnih eksperimenata i zbog toga pružaju pouzdaniju sliku od pojedinačnih istraživanja. Osim toga, autori su se bavili relativno novim pitanjem – reverzibilnošću štetnih efekata prehrane na mozak.
Međutim, istraživanje ima i važna ograničenja. Svi uključeni eksperimenti provedeni su na životinjama, uglavnom glodarima, pa se rezultati ne mogu direktno prenijeti na ljude. Također, studije su koristile različite sastave prehrane, različito trajanje izloženosti i različite metode procjene kognitivnih funkcija, što povećava nesigurnost procjena.
Važno je naglasiti da ova analiza ne pokazuje da će povremena konzumacija brze hrane trajno oštetiti ljudski mozak. Ispitivani modeli često uključuju mnogo ekstremnije obrasce prehrane nego što ih većina ljudi prati u svakodnevnom životu.
Ipak, nalazi predstavljaju još jedan podsjetnik da kvalitet prehrane može imati značajan uticaj ne samo na fizičko zdravlje nego i na funkcije mozga. Neke prethodne studije su pokazale kako čak i kratko vrijeme izlaganja junk foodu mijenja mozak. Ohrabrujuća vijest je da promjene prehrambenih navika mogu donijeti koristi, čak i nakon perioda nezdravog hranjenja.
Referenca:
- Rehn, S., Nivison, M., Tran, D. M. D., & Westbrook, R. F. (2026). Cognitive and behavioural effects of high-fat, high-sugar diet reversal: A systematic review and meta-analysis of animal studies. Nutritional Neuroscience. Advance online publication. https://doi.org/10.1080/1028415X.2026.2664635
