U formatu Brifing vam predstavljamo kratko nekoliko vijesti iz nauke. Odaberite naslov koji vas najviše intrigira ili sve i saznajte nešto novo.
Orke doslovno pulveriziraju plijen
Kada već mislimo da su nas orke prestale iznenađivati, naučnici su dokumentovali potpuno novo ponašanje: zajednički udar u ogromnu ribu mola (sunfish) toliko snažan da njeno tijelo doslovno eksplodira u hiljade komadića. Ovaj neobični prizor snimljen je u Kalifornijskom zaljevu i prvi put je opisan u naučnoj literaturi u časopisu Frontiers.
Istraživači su zabilježili dva gotovo identična slučaja. U oba je jedna orka držala već mrtvu ribu za rep, dok je druga velikom brzinom udarila u nju. Silina sudara raspršila je tkivo ribe u sitne komade koji su se potom razletjeli kroz vodu. Nakon toga mladunče orke počelo je jesti manje komadiće, dok su odrasle jedinke nastavile hranjenje ostatkom plijena.
Naučnici ovu strategiju nazivaju zadrži pa udari i smatraju da bi mogla služiti kako bi mladim orkama bilo lakše jesti velike i žilave ribe. Međutim, postoji i druga mogućnost – da se inteligentne životinje jednostavno igraju. Orke su već poznate po neobičnim ponašanjima, poput nošenja mrtvih lososa na glavi ili igranja algama, pa nije isključeno da je i ovo oblik društvene igre.
Iako su zasad zabilježena samo dva ovakva događaja, istraživači vjeruju da bi buduća posmatranja mogla otkriti da je riječ o dosad nepoznatoj lovačkoj tehnici ili još jednom dokazu izuzetne inteligencije i složenog društvenog ponašanja ovih morskih predatora.
Natrij-ionske baterije koje mijenjaju igru
Litij-ionske baterije danas pokreću gotovo sve – od mobilnih telefona i laptopa do električnih automobila i velikih sistema za skladištenje energije. Međutim, na tržištu se pojavljuje tehnologija koja bi mogla značajno promijeniti pravila igre: natrijum-ionske baterije.
Najveći svjetski proizvođač baterija, kineski CATL, najavio je da će do kraja 2026. godine započeti masovnu proizvodnju natrijum-ionskih baterija, a već je sklopio ugovore s proizvođačima električnih vozila i kompanijama koje razvijaju sisteme za skladištenje električne energije. To bi moglo označiti početak šire primjene ove tehnologije.
Natrijum-ionske baterije nisu nova ideja. Razvijane su još osamdesetih godina prošlog vijeka, ali su tada zaostajale za litijum-ionskim baterijama jer su mogle pohraniti manje energije i brže su gubile kapacitet. Zbog toga je razvoj decenijama bio usmjeren na litijum. Posljednjih nekoliko godina, međutim, istraživači i kompanije uspjeli su riješiti dio tih problema, pa su natrijum-ionske baterije postale znatno izdržljivije i efikasnije.
Njihova najveća prednost je cijena. Natrij je izuzetno rasprostranjen element – ima ga više od hiljadu puta više nego litijuma u Zemljinoj kori, a prisutan je i u ogromnim količinama u morskoj vodi. Zbog toga je njegova nabavka mnogo jeftinija i sigurnija, što bi moglo dodatno sniziti cijenu baterija.
Osim toga, natrijum-ionske baterije ne zahtijevaju velike količine skupih i problematičnih metala poput nikla i kobalta, pa su i ekološki prihvatljivije. Ova baterije bi mogle oslobodit svije ekstraktivne ekonomije krizičnih minerala, koja je tako štetna za mnoge zemlje kako Globalnog juga, tako i zemlje u tranziciji, popuz zemalja nastalih raspadom Jugoslavije. Iako još ne mogu pohraniti jednako mnogo energije kao najbolje litijum-ionske baterije, već su dovoljno dobre za gradske automobile, motocikle i velike sisteme za skladištenje energije iz obnovljivih izvora.
Mikroplastika može proći kroz posteljicu i utjecati na proizvodnju hormona
Mikroplastika i nanoplastika možda nisu samo prisutne u ljudskom organizmu, već mogu proći kroz posteljicu i utjecati na proizvodnju hormona važnih za razvoj fetusa, pokazuje novo istraživanje naučnika sa Vrije Universiteit Amsterdam. Rezultati su objavljeni u naučnom časopisu Molecular and Cellular Endocrinology.
Istraživači su razvili laboratorijski model koji oponaša ljudsku posteljicu kako bi ispitali mogu li različite vrste mikro- i nanoplastike preći zaštitnu barijeru između majke i fetusa. Pokazalo se da su čestice polistirena (PS), polivinilhlorida (PVC), polimetil-metakrilata (PMMA) i PET-a uspjele proći kroz model posteljice. Neke od njih pritom su promijenile proizvodnju steroidnih hormona, koji imaju ključnu ulogu u rastu i razvoju nerođenog djeteta.
Naučnici ipak upozoravaju da ovo istraživanje ne dokazuje da mikroplastika uzrokuje štetne posljedice tokom trudnoće. Studija je provedena na laboratorijskom modelu, a ne na trudnicama, pa su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo kakav utjecaj ove promjene imaju na razvoj fetusa.
Napomena: naslovna ilustracija je urađena pomoću alata GAI
