Ankreta naučne pismenosti: rezultati nisu ohrabrujući, nisu katastrofalni ali možemo i moramo bolje. 

Metoda: anketni listić

Opštine u kojima smo radili anketu smo skupili u iduće kohorte:

-Republika Srpska (Doboj, Banjaluka, Trebinje, Sokolac, Trnovo, Pale, Istočni Stari Grad, Istočno Novo Sarajevo i Istočna Ilidža). Opština Bijeljina je izuzeta iz sume odgovora jer su tu publiku činili učenici 5. i 7. razreda te nije bilo moguće provesti validnu anketu koja neće dati lažno negativne rezultate pošto se ovaj uzrast još nije sreo sa većinom termina iz ankete. Učenici iz Trnova su bili iz osnovne škole, ali 9. razred te se anketa mogla provesti

-Kanton Sarajevo (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža)

-Mostar

-Tuzlanski kanton: samo Tuzla

 

1.       Zemlja se okreće oko Sunca

 

-u RS je zabilježen 100% odgovor „da“ na ovo pitanje, dok je u FBiH bilo variranja od 2% (Kanton Sarajevo) do čak 9% (Tuzla) za odgovor „ne“. U Brčko Distriktu nije bio zabilježen niti jedna „ne“ odgovor, ali je bilo 4% „ne znam“. Moguće je da su neki učenici namjerno odgovarali netačno, iz šale, ali 8-9% odgovor da se Zemlja ne okreće oko Sunca zabrinjava.

 

2.       Sunce se ne kreće

Čak 23-69% ispitanika smatra kako Sunce stoji u svemiru, iako je prava istina da se i ono okreće te se kreće zajedno sa galaksijom. Ovo je vjerovatno posljedica pojednostavljivanja još u dobi razredne nastave kada se učitelji fokusiranju na to da djeci objasne kako se planete kreću oko Sunca, dok se ne govori o tome kako se i Sunce kreće. Također, u nekim udžbenicima razredne nastavne (Priroda i društvo) i piše kako se „Sunce ne kreće“. Zbog toga ova neistina ostaje zabetonirana i poznijoj dobi. Najmanji procenat odgovora „da“ bio je u Tuzli (23%) i Mostaru. Ipak, u srednjim školama oko 45% učenika je odgovaralo kako se Sunce ne kreće, što je također zabrinjavajuće.

 

3.       Kisik koji udišemo dolazi od biljaka

Ovo je jedna od osnovnih stvari koja se prema kurikulima u BiH treba savladati još u osnovnoj školi. 92% (RS)-95% (Brčko) ispitanika je odgovorilo kako kisik koji udišemo dolazi od biljaka, što je ohrabrijući znak. Pa ipak bilo je zabilježeno 3-6% odgovora „ne znam“ te 3-6% odgovra „ne“, što govori da postoje „džepovi“ neznanja i propusti.

 

4.       Elektroni su manji od atoma

Ovo je jedno od elementarnih pitanja i svaka osoba sa završenom osnovnom školom bi trebala imati uopštenu predstavu o građi atoma. Građa atoma se uči u fizici za 7. razred, pa potom u Hemiji za 8. razred. Pa ipak, od 6 do čak 23% učenika je odgovaralo kako elektroni nisu manji atoma. A najgori rezultati su bili u Ze-Do kantonu-Usora (23%) i Brčkom (22%). Također, iznimno je velik i procenat ispitanika koji su na ovo pitanje odgovarali sa „ne znam“ (6% Kanton Sarajevo, 11% RS, 9% Tuzla, 8% Mostar). U eri u kojoj se BiH treba priključivati CERN-u, nepoznavanje osnovne terminologije i znanja o atomu i materiji kod ovolikog procenta ispitanika nije dobar znak i neće predstavljati dobru podlogu za razvoj zemlje i stupanje u internacionalne naučne tokove.

 

5.       Zemlja je stara svega nekoliko hiljada godina

Nažalost, veoma veliki procenat ispitanika  je odgovorilo potvrdno na ovo pitanje, što je više nego zabrinjavajuće stanje. U Brčkom, procenat koji je odgovorio sa „da“ bio je oko 30%, u RS 21%, u Srednjobosanskom kantonu 26%, u Kantonu Sarajevo 12%, Usora- Ze-Do oko 35%, u Tuzli 6%, a u Mostaru 17%. 

 

6.       Geni majke određuju spol bebe

Nažalost, procenti odgovara „da“ ili „ne znam“ na ovo pitanju su previsoki i sugeriraju da ponegdje, pogotovo u ruralnim sredinama, može još uvijek dolaziti do optuživanja žene zašto nije rodila sina. Ovo je jedna od činjenica koju treba savladati u osnovnoj školi, na satima genetike, koja se predaje u 9. razredu. Moguće je da osnovnoškolci, primjericu u Brčkom, još nisu usvojili to gradivo, ali ovo je jedna od stvari na kojoj treba raditi i smanjivati mogućnost da građani BiH misle kako od žene ovisi spol djeteta. U Brčko distriktu 20% je odgovorila a „da“, a oko 40% sa „ne znam“, u RS 11% -da, 22-ne znam, u SBK -17% da, 19%-ne znam, u KS 11%-da, 16% – ne znam, Usora-Ze-Do 21% -da, 20%-ne znam, Tuzla 6%-da, 23% ne znam i Mostar 8%-da, 36% ne znam.

 

7.       Antibiotici ubijaju i bakterije i viruse

Nažalost, živimo u eri rezistencije na antibiotike i svojim djelovanjem pogoršavamo taj problem-koristimo antibiotike i kad ne treba, recimo kod prehlada i virusnih oboljenja. Međutim, ispitanici u ovoj anketi to ne znaju. 36-48% njih je reklo kako antibiotici ubijaju i bakterije i viruse, a 1-30% je odgovaralo kako ne zna odgovor. Potrebne su akcije i međunarodnih i državnih zdravstvenih institucija na edukaciji te uvođenje lekcija o ovom problemu u kurikulume, Nažalost, prema nama dostupnim podacima, ovo se u BiH, prema nastavnom planu i programu osnovnih i srednjih škola, osim škola koje rade prema internacionalnim programima kakav je Cambridge, ne uči.

 

8.       Neki virusi mogu izazvati rak

HPV virus je dokazano uzročnik raka grlića materice. Protiv infekcija ovim virusom postoje vakcine, koje još nisu dostupne u BiH, kako zbog cijene, tako i zbog nedovoljne svijesti građana o opasnostim HPV infekcija i načinima prevencije. U nekim područjima oko 50% ispitanika nije znalo da neki virusi mogu izazvati rak.  Negativni odgovori su se kretali od 16% do čak 30% (Kanton Sarajevo). Od 14 do 30% ispitanika je odgovaralo kako ne zna da li neki virusi mogu izazvati rak. Od 47 do 70% ispitanika je znalo kako neki virusi mogu izazvati rak. Očigledno je potrebno preduzeti mjere na edukaciji stanovništva u ovom pogledu. Ove prelimirarne podatke bi trebalo dati na uvid i WHO BiH i UNFPA BiH.

9.       Ljudi su nastali od čimpanzi

Nedovoljno dobro shvaćena i protumačena Darwinova teorija evoluciji je uzrok mnogih grešaka i pogrešnih zaključaka. Nažalost, možemo zaključiti kako još uvijek nije posvećena ozbiljnost lekcijama i nastavi teorije evolucije jer jednostavno previsok procenat ispitanika ove ankete smatra kako su ljudi nastali od čimpanzi ili ne zna da li je to tačno/netačno, što je nedopustivo. Pogrešno tumačnje teorije evolucije se koristi kao pogrešan argument protiv nauke uopšte. Od 15% (Tuzla) do 41% ispitanika (Ze-Do-Usora) smatra kako su ljudi nastali od čimpanzi. U Kantonu Sarajevo 18% ispitanika smatra kako su ljudi nastali od čimpanzi. Možemo uzeti u obzir da se i ovdje poneki ispitanik našalio i neozbiljno odgovorio, ali osim Usora nema prevelikih odstupanja (15-25%). Vrlo je vjerovatno kako ovaj problem nije dobro razjašnjen u kuruikulima i nastavi i kako ideja da su ljudi i današnji majmuni nastali od nekog majmunolikog pretka biva pojednostavljevna i svedena na „ljudi su nastali od čimpanzi“.

 

1  Laseri djeluju po principu fokusiranja zvučnih talasa

Već gledanje filmova iz serijala Ratovi zvijezda stavlja do znanja da su laseri izum vezan za svjetlost, a ne za zvuk. Međutim, u gradivu Fizike laseri se ne spominju, a ostaju opskurna tema i u srednjoj školi. Zbog toga je visok procenat ispitanika odgovarao sa da ili ne znam, od  18-44% je odgovorilo sa „ne“. Potrebno je građane, naročito učenika upoznati sa laserima, principom njihovog rada, uvrstiti ovo  i udžbenike, bar kroz temeljni princip ili raditi na ekstra-kurikularnog promociji nauke.

 

 Da li se slažeš sa tvrdnom da će napredak nauke dovesti do poboljšanja uslova života?

Da je ovo istina, već sada vidimo. Ali ovo pitanje je imalo zadatak „izmjeriti“ povjerenje ispitanika u nauku i sklonost nauci. Najmanje povjerenja u nauku imaju u Mostaru (58%), a najviše u u SBK (84%). U ostalim kohortama, procenat pozitivnih odgovora na ovo pitanje se kreće od 65% do 82%

 

Dodatni zaključci samog projekta:

-škole, iako imaju internet, nerado daju šifre wi-fi učenicima i gotovo da nema pozitivnih primjera upotrebe interneta na satu, jer je njegova upotreba onemogućena.

-u školama još nema povjerenja prema vršnjačkog edukacija, kada vršnjaci jedni drugima objašnjavaju nešto, osim u slučajevima da nastavnik da referat učenicima, ali tada je ta nastava neefikasna, jer obično nema interakcije i učešća drugih vršnjaka. Treba raditi na promociji „peer to peer“ metode.

Zdravstvena i naučna pismenost su ključne za demokratiju