Pogledajte video Biotehnologija u 1080p Full HD formatu:
Biotehnologija je zapravo korištenje prirodnih procesa i mehanizama u živim bićima kako bismo napravili neki proizvod.
Recimo, trebamo proizvesti velike količine insulina, koje će spasiti ljude koji imaju dijabetes. Naime, ovim bolesnicima ne mogu puno pomoći raznorazni čajevi – njihovo tijelo ne proizvodi dovoljno insulina ili nešto drugo nije ok u načinu na koji tijelo iskorištava insulin. Jedino što im može pomoći da imaju kvalitetan život, da ne oslijepe ili izgube nogu jeste insulin koji proizvodi gušterača. Niti jedna biljka ne sadrži insulin i zato biljnim čajevima ne možemo liječiti dijabetes. Međutim, insulin je teško dobiti – možemo ga dobiti iz gušterače nekih domaćih životinja, ali to je skup i vrlo neisplativ proces. Zat su naučnici „istrenirali“ određene mikroorganizme, bakterije i kvasce da proizvode ljudski insulin u velikim kontejnerima, zvanim bioreaktori. Jednostavno, ubacili su u te mikroorganizme ljudski gen za insulin i onda ti mikroorganizmi luče insulin koji se skuplja, prečišćava i pakuje u doze.
Ovo je samo jedan od primjera biotehnologije – genetički modificirani organizmi (GMO) koji pomoću ubačenih gena mogu proizvoditi neke nama važne tvari.
Međutim ljudi odavno znaju za biotehnologiju, čak i bez sofisticiranih metoda ubacivanja novih gena: kada su ljudi počeli proizvoditi hljeb sa kvascem, pivo, jogurt i soja sos, tofu – zapravo su se služili biotehnolgijom. Upotrijebili su mikroorganizme da za njih proizvode neke stvari – vazdušasti hljeb, pivo, jogurt te proizvode od soje.
1928, Alexander Fleming je otkrio prvi antibiotik, penicilin, a Howard Florey, Ernst Boris Chain i Norman Heatley su pronašli proces pomoću kojeg mogu dobijati veće količine penicilina.
Sedamdesetih godina prošlog vijeka, zahvaljujući eksperimentima Paula Berga dolazi do nove revolucije u biotehnologiji: počinju se koristiti znanja genetike u proizvodnim procesima.
16. juna 1980. Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih država donosi odluku u slučaju Diamond protiv Chakrabartyja, gdje je odlučeno da se živi organizmi mogu patentirati. Naime, Ananda Chakrabarty je uspio dobiti modifikovane bakterije metodom transfera staničnih organela, koje su mogle jesti sirovu naftu i mogle su se koristiti za čišćenje naftnih mrlja. Sydney Diamond iz Patentnog zavoda SAD je smatrao kako se živi organizmi ne mogu patentirati. Ova odluke Vrhovnog suda će omogućiti napredak biotehnologije jer je posalo jasno da se ulaganjem u biotehnologiju i ovaj vid patenata nešto može i zaraditi. Patentom zaštićena biotehnologija se smije koristiti samo uz saglasnost vlasnika patenta i pod njegovim uslovima.
Biotehnologija ima širok spektar aplikacija: u proizvodnji biorazgradive plastike, biogoriva, lijekova, posebno antibiotika i vakcina, čišćenju područja koja su degradirana industrijskom djelatnošću, u poljoprivredi. Postoji mogućnost biotehnološke proizvodnje opiodinih analgetika, čime će se smanjiti potreba za uzgajanjem maka. Jedan od oblika upotrebe biotehnologije u poljoprivredi su i genetički modificirani usjevi.
Ovaj video je produciran iz sredstava USAID/CPCD granta IMEP, “New Voices”.