Francuski paradoks postao je poznat kada su studije iz 1980-ih i 1990-ih ukazale na to da Francuzi imaju nižu stopu smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u poređenju s drugim zapadnim zemljama, uprkos prehrani bogatoj zasićenim mastima, kao što su teški sirevi kakav je brie ili camambert. Pretpostavka je bila da bi crno vino, bogato polifenolima kakav je resveratrol, moglo imati zaštitne efekte na srce. No, ne lezi vraže, možda sve i nije tako jednostavno kako se čini i možda crno vino ipak nije uzrok niže smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti.

I danas se mnogi pravdaju da uzimaju čašicu vina, da je to zbog zdravlja. Međutim, zapravo neke koristi nema, osim da se malo opustite od stresa. Niti jedna čašica alkohola, niti jednog alkohola nije zdrava, ali naravno da ne treba ići u tu krajnost i proklamovati zabranu alkohola. Ovdje samo naglašavamo da pijenje alkohola ne treba pravdati nepostojećim dobrim efektima po zdravlje.

Šta je zapravo resveratrol?

Resveratrol je zaštitna hemikalija koja pomaže biljci (1) kada je napadnu insekti, bakterije ili previše ultraljubičastog svjetla. Iste zaštitne osobine primijećene su i u istraživanjima na životinjama i ljudima s resveratrolom. On neutralizira slobodne radikale, dijelove molekula koji oštećuju DNK i ćelije te povećavaju rizik raka.

Resveratrol ima antiupalni učinak, smanjuje efekte starenja, ima i antikarcinogeno dejstvo, istražuje se i kakav efekat ima na zaštitu kardiovaskularnog sistema, snižava holesterol i kod demencije, naročito Alzheimerove bolesti te kako poboljšava pamćenje (2). Čak je dobar i za kožu jer je pokazano da ponešto smanjuje bore i podstiče nivo kolagena. Još nisu jasni mehanizmi pomoću kojih resveratrol djeluje blagotvorno. Ovo vam sve zvuči super? Ima caka.

Problem je u tome što bi ljudi morali konzumirati enormne količine crvenog vina (bijelo vino ne sadrži resveratrol, rose ga ima još manje od crvenog) da bi postigli doze korištene u ovim studijama. Doza resveratrola od 500 mg, koja se koristi u mnogim ljudskim studijama, odgovarala bi jednoj sasvim pozamašnoj količini vina. Umrli biste od trovanja alkoholom prije nego što biste mogli postići ovu eksperimentalnu  dnevnu dozu.

Oko 1 gram resveratrola bi bila neka optimalna i sigurna doza koja donosi zdravstvene koristi, ali neki drugi proračuni, kažu da, da biste unijeli toliko resveratrola, trebali biste konzumirati oko 500 do 2.700 litara crnog vina, hajde da zaokružimo ovu količinu na nekih srednjih 1000 l dnevno prema studiji iz 2016. To je preko 800 kilograma crnog grožđa, ili 2.900 kilograma tamne čokolade — ogromne količine koje se ne bi smatrale zdravim, čak i da je moguće da se nečega ovoliko popije.

Inače veće doze resveratrola od 1g imaju i nuspojave (nadutost, mučnina) a nije utvrđeno jače, brže ili bolje dejstvo.

Nažalost, čak ni suplementi u vidu tableta s resveratrolom ne sadrže ovu optimalnu količinu te tvari i zapravo ne dobijate ništa puno ni da ih pijete. Skupi su, a ne pružaju dozu resveratrola koja može imati blagotvorne učinke.

Epidemiološke studije

Epidemiološke studije pokazale su da je francuski paradoks složeniji nego što se prvobitno mislilo. Nije samo vino, već niz faktora, uključujući  zdraviji način života, prehranu bogatu voćem i povrćem, te niži nivoi stresa, doprinose zdravlju srca. Nedavne studije nisu uspjele potvrditi direktnu povezanost između konzumacije vina, unosa resveratrola i smanjenog rizika od srčanih bolesti.

Zapravo, to što što ljudi konzumiraju više povrća, kreću se, djelomično nivelira štetu koju izaziva prehrana koja sadrži masne teške sireve i druge zasićene masti, i da se razumijemo – pa ne jedu ni Francuzi te skupe masne sireve svaki dan. Zapravo, njihova prehrana više spada u ono što bismo nazvali mediteranska prehrana i način života.

Metaanalize i kliničke studije

Metaanalize kliničkih studija pokazale su da umjerena konzumacija alkohola može imati određene zaštitne efekte na srce, ali to važi i za druga alkoholna pića, ne samo vino. Međutim, ovaj efekt je minimalan i ne opravdava konzumaciju alkohola kao preventivnu mjeru, jer alkohol nosi rizike kao što su povećani rizik od raka, bolesti jetre i ovisnosti.

I šta možemo zaključiti?

Resveratrol, polifenol prisutan u crnom vinu, pokazao je potencijalne zdravstvene benefite u laboratorijskim studijama na životinjama. Međutim, količine resveratrola potrebne za postizanje tih efekata daleko su veće od onih koje se nalaze u tipičnoj čaši vina. Alkohol također poništava i ono malo blagotvornih efekata male količine resveratrola. Recimo, ako vam ima bilo kakav efekat na kožu, alkohol koji popijete to poništi, dehidrirajući kožu i čineći je sklonijom borama. Dakle, bilo kakvi benefiti povezani s resveratrolom nisu relevantni za uobičajenu konzumaciju vina.

 

Reference:

  1. Salehi B, Mishra AP, Nigam M, Sener B, Kilic M, Sharifi-Rad M, Fokou PVT, Martins N, Sharifi-Rad J. Resveratrol: A Double-Edged Sword in Health Benefits. Biomedicines. 2018 Sep 9;6(3):91. doi: 10.3390/biomedicines6030091. PMID: 30205595; PMCID: PMC6164842.
  2. Ramírez-Garza SL, Laveriano-Santos EP, Marhuenda-Muñoz M, Storniolo CE, Tresserra-Rimbau A, Vallverdú-Queralt A, Lamuela-Raventós RM. Health Effects of Resveratrol: Results from Human Intervention Trials. Nutrients. 2018 Dec 3;10(12):1892. doi: 10.3390/nu10121892. PMID: 30513922; PMCID: PMC6317057.
  3. Weiskirchen S, Weiskirchen R. Resveratrol: How Much Wine Do You Have to Drink to Stay Healthy? Adv Nutr. 2016 Jul 15;7(4):706-18. doi: 10.3945/an.115.011627. PMID: 27422505; PMCID: PMC4942868.